Maksimalni poticaj za stambenu štednju u 2020. iznosi 35 kn

Od 2015. kada je uvedena varijabilna jednadžba po kojoj se izračunava postotak državnih poticaja, koja uvažava kamatne stope na devizne depozite i državne obveznice, evidentan je trend smanjivanja ukupnih postotaka državnih poticajnih sredstava

u 12:51 Zadnja izmjena: 16.01.2020 u 13:15
50
poticaj za stambenu štednju

Hrvatska Vlada na sjednici održanoj u četvrtak, 16. siječnja, donijela je odluku da državna poticajna sredstva za stambenu štednju prikupljenu u 2020. godini iznose 0,7 posto.

Poticaj za stambenu štednju pokrenut je 1998. godine kada je uveden ugovorni model dugoročne namjenske štednje putem stambenih štedionica.

Odluka o državnim poticajima donesena je u skladu sa Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojim je propisano da Vlada RH na prijedog Ministarstva financija propisuje postotak državnih sredstava za poticanje stambene štednje u sljedećoj kalendarskoj godini, odnosno u konkretnom slučaju za stambenu štednju prikupljenu u 2020. godini, obrazložio je na sjednici ministar financija Zdravko Marić.

>>Ministarstvo financija isplatilo 10,9 mil. kuna poticaja za stambenu štednju

Postotak državnih poticajnih sredstava izračunat je sukladno jednadžbi koja je propisana Zakonom.

Izračun poticajnih sredstava

Postotak državnih poticajnih sredstava određuje se po sljedećoj jednadžbi:

% DPS = Kp + Fs

pri čemu je:

  • % DPS – postotak državnih poticajnih sredstava.
  • Kpprosječna kamatna stopa na nove devizne depozite stanovništva kod kreditnih institucija oročenih na razdoblje od 1 do 2 godine koja se izračunava jednom godišnje za razdoblje od 12 mjeseci počevši od srpnja prethodne godine do lipnja tekuće godine (uključujući podatak za lipanj) na temelju objavljenih statističkih podataka Hrvatske narodne banke
  • Fsfaktor stabilizacije kamatne stope koji se izračunava jednom godišnje kao pola aritmetičke sredine prinosa do dospijeća na obveznice Republike Hrvatske izdane u kunama uz valutnu klauzulu u eurima s preostalim rokom do dospijeća od pet godina za razdoblje od 12 mjeseci, počevši od srpnja prethodne godine do lipnja tekuće godine (uključujući podatak za lipanj) temeljem objavljenih statističkih podatka Hrvatske narodne banke. Ako nije dostupan podatak o prinosu do dospijeća obveznica s preostalim rokom dospijeća od 5 godina, uzima se pola aritmetičke sredine prinosa do dospijeća najbližih obveznica s većim preostalim rokom do dospijeća. U izračun aritmetičke sredine prinosa ne uzimaju se mjeseci za koje nije raspoloživ podatak o mjesečnom prinosu.

Poticaji sve manji

“Ako pratimo trend od posljednje izmjene Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje iz 2015. kada je uvedena varijabilna jednadžba po kojoj se izračunava postotak državnih poticaja, koja uvažava kamatne stope na devizne depozite i državne obveznice, mislim da je svima jasno da je od 2015. do danas evidentan trend smanjivanja ukupnih postotaka državnih poticajnih sredstava. Od 4,9 posto 2015. do ovih 0,7 psoto za 2020. godinu”, rekao je ministar financija.

Ako to prikažemo u apsolutnim brojkama, maksimalni poticaj za uplaćenu stambenu štednju u iznosu od najmanje 5000 kuna u 2020. godini iznosi 35 kuna.

“To je sustav koji trenutno imamo, prema jednadžbi koja je na snazi. U svakom slučaju, postotak državnih poticajnih sredstava na stambenu štednju prikupljenu u 2019. godini iznosio je 1,2 posto ili maksimalno 60 kuna. Taj iznos će biti isplaćen tijekom ove godine, a poticaji za 2020. godinu bit će isplaćeni iz proračuna za 2021. godinu”, zaključio je ministar Marić.

Maksimalni poticaj za 2018. iznosio je 90 kuna, odnosno 1,8 posto uplaćenog iznosa.

Država poticajna sredstva se pripisuju na maksimalan iznos uplate do 5000 kuna po stambenom štediš tijekom kalendarske godine, umanjen za iznos naknade koju naplaćuje stambena štedionica.