Ministarstvo financija isplatilo 10,9 mil. kuna poticaja za stambenu štednju

Državna poticajna sredstva isplaćuju se proporcionalnu iznosu koji je štediša uplatio tijekom godine. Makimalan poticaj dobiva se za uplate od 5000 kuna u jednoj godini. Za 2018. državni poticaj iznosi 1,8 posto odnosno 90 kuna za maksimalnu uplatu od 5000 kuna

371
stambenu štednju

Ministarstvo financija objavilo je da je 15. srpnja 2019. iz Državnog proračuna Republike Hrvatske isplatilo stambenim štedionicama 10,9 milijuna kuna državnih poticaja za stambenu štednju prikupljenu u 2018. godini.

Stambene štedionice dužne su primljeni iznos državnih poticajnih sredstava upisati na račune stambene štednje stambenih štediša u roku osam dana od primitka iznosa, navodi se u objavi na internetskim stranicama Ministarstva financija.

Državna poticajna sredstva isplaćuju se za štednju samo u jednoj stambenoj štedionici. Iznos poticaja ovisi o iznosu koji je štediša uplatio tijekom godine. Makimalan poticaj dobiva se za uplate od 5000 kuna u jednoj godini. Za 2018. državni poticaj iznosi 1,8 posto odnosno 90 kuna za maksimalnu uplatu od 5000 kuna. Sredstva se umanjuju za naknade stambene štedionice.

Na temelju Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje država od 2015. svake godine donosi odluku o iznosu poticaja. Izračun poticaja se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor koji predstavlja nužnu prilagodbu na dužu ročnost.

Za ovu godinu državni poticaj za stambenu štednju iznosi 1,2 posto, tako da će štediše za uplatu od 5000 kuna dobiti najviše 60 kuna.

Pad poticaja gasi štedionice

Na kraju prošle godine u Hrvatskoj su bile aktivne četiri stambene štedionice s ukupnom imovinom od 5,45 milijardi kuna: PBZ stambena štedionica, HPB stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica i Wuestenrot stambena štedioca. U lipnju prošle godine Prva stambena štedionica pripojena je matičnoj Zagrebačkoj banci, a nedavno je najavljeno pripajanje HPB stambene štedionice matičnoj banci.

>>Za subvencioniranje stambenih kredita javilo se 12 kreditnih institucija

Sustav stambene štednje u Hrvatskoj uveden je 1998. i u prvim godinama državna poticajna sredstva iznosila su 1250 kuna godišnje. Potom su smanjena na 750 kuna, pa na 500 kuna i na 245 kuna.

Uz obrazloženje da građani ušteđeni novac koriste za druge svrhe, a ne primarno za realizaciju povoljnih stambenih kredita, na prijedlog tadašnjeg ministra financija Slavka Linića poticaji su 2014. ukinuti pa za tu godinu nisu ni isplaćeni.

Iduće godine novi ministar financija Boris Lalovac prihvatio je sugestiju banaka o povratku poticaja, ali uveden je promjenljiv izračun. Tako su u 2016. štediše dobile maksimalni poticaj od 205 kuna, a u 2017. godini 165 kuna.