U Washingtonu se održava proljetno zasjedanje Međunarodnog monetarnog fonda na kojem sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo koje predvodi ministar financija Zdravko Marić.
Hrvatska prvi put ima proračunski višak, a udio javnog duga u BDP-u pao je na 78 posto, najnižu razinu od 2012. godine.
“U Washingtonu je pozitivno ocijenjena naša objava podataka za prošlu godinu. Dobro je da smo prvi put ostvarili proračunski višak, ali ni kod kuće ni u Washingtonu nije mi namjera stvarati euforiju”, istaknuo je za Dnevnik HRT-a ministar Marić.
“Ovdje sam vrlo jasno komunicirao da Vlada ostaje ustrajna u tome da tim putem nastavimo i dalje. Fiskalna politika mora biti u funkciji gospodarskog rasta, zapošljavanja i dizanja standarda hrvatskih građana. Siguran sam da će rejting agencije nove podatke uzeti u obzir prilikom razmatranja sljedećih odluka. Naravno, agencije od nas očekuju i nastavak strukturnih reformi”, dodao je ministar financija Zdravko Marić.
Odgovorna kontrola rashoda
“Fiskalnu politiku vodimo kroz čvrstu, odgovornu kontrolu rashodne strane proračuna, a sav višak prihoda koristimo za smanjivanje duga te za novi krug poreznog rasterećenja”, rekao je ministar Marić. “Kao i prije dvije godine, uzet ćemo si neko vrijeme, ne predugo, kako bismo ponovno napravili sveobuhvatnu analizu i cjelovitim pristupom ponovno prionuli radu na poreznom sustavu. I građani i gospodarstvenici mogu od početka iduće godine očekivati novi krug poreznog rasterećenja. U ovom trenutku je prerano govoriti o detaljima. Bit će naglasak na izravnim porezima, prije svega porezu na dobit, ali naravno da ćemo uzeti u obzir i neke od neizravnih poreza. To je sve još podložno analizama i odlukama. Računam da ćemo do ljeta imati puno jasniji stav kako bismo zamisli proveli u djelo nakon ljetna stanke Hrvatskog sabora”, pojasnio je ministar.
Dodao je da Vlada ove godine ostaje pri originalnoj procjeni za proračun. “To ćemo prezentirati idućeg tjedna na sjednici vlade u okviru programa konvergencije, ali ćemo učiniti sve da, kao i u protekle dvije godine, budemo bolji od onoga što smo originalno očekivali.“
Marić je ponovio da su gospodarski rast i zapošljavanje su prioritet, te da javne financije i fiskalna politika trebaju biti usmjereni prema tome. “Vlada i svi mi na odgovornim funkcijama trebamo činiti sve kako bismo stimulirali gospodarski rast te stvorili prostor i uvjete za brži i jači razvoj gospodarstva.”
Europski fondovi za investicije javnog sektora
Istaknuo je da prostora za napredak ima i kada je riječ o investicijama. “Prošle godine su privatne investicije rasle po stopi od 7,4 posto, a smatram da prostora za rast ima i u javnom sektoru. Ali ne više tako da se izravno iz proračuna financiraju pojedini projekti kao što je ranije bio slučaj, nego boljim korištenjem europskih fondova te otvaranjem većeg manevarskog prostora za državna i javna poduzeća koja u tom dijelu sigurno mogu napraviti veći iskorak. Osobito je važan izvoz roba i usluga koji proteklih godina raste, ali također postoji prostor za daljnji napredak. Treba jačati domaću proizvodnju kako bismo bili manje uvozno ovisni, odnosno da izvozna komponenta bude prava, izvorna hrvatska komponenta.”
Ministar financija osvrnuo se i na refinanciranje državnog duga. Rekao je da ima ugovoreno nekoliko sastanaka s financijskim investitorima. Ideja je, tumači, dati im novi pogled na situaciju u Hrvatskoj, na nove podatke, ali progovoriti i o perspektivi.
Refinanciranje duga
“Mi ove godine u srpnju imamo dva važna dospijeća: jedna je međunarodna obveznica od 750 milijuna eura, druga je domaća od šest milijardi kuna. Namjeravamo ih refinancirati kombinacijom instrumenata na domaćem i međunarodnom tržištu, kao što smo činili u protekle dvije godine, a poglavito prilikom velikog projekta restrukturiranja autocesta. Očekujemo, naravno, da ćemo postići bolje uvjete.”
“Uz ostvareni suficit i smanjenje javnog duga, kao ministra financija raduje me podatak da smo u posljednje dvije godine uspjeli smanjiti trošak kamata državnog proračuna za dvije milijarde kuna, što je više od 15 posto ukupnog troška. No, nedavno potpisano financijsko restrukturiranje autocesta je najbolji pokazatelj da još ima prostora. Unatoč najavljenom globalnom povećanju referentnih kamatnih stopa duboko vjerujem ne samo da možemo izbalansirati to povećanje kamatnih stopa, nego da ih možemo dodatno smanjiti, poglavito u segmentu državnih potreba. A to onda ima određene reperkusije prema gospodarstvu i poreznim obveznicima.”
“Možete očekivati da ćemo na tragu ovih rezultata nastaviti aktivno i transparentno, odgovorno i uspješno voditi naše javne financije, odnosno upravljati javnim dugom”, poručio je ministar financija Zdravko Marić iz Washingtona.
Uoči zasjedanja MMF je objavio procjene globalnoga gospodarskog rasta. Hrvatskoj predviđaju rast gospodarstva od 2,8 posto, a sljedeće godine usporavanje na 2,6 posto. Inflacija bi trebala iznositi 1,5 posto, što je više od procjene u listopadu. Snizili su i procjenu ovogodišnje stope nezaposlenosti – na 12 posto, a u 2019. očekuju njezin pad na samo 11,2 posto.
