Ministar Marić: Gospodarski oporavak prelit će se na 2022.

Ministar financija najavio je da će za nekoliko tjedana predstaviti smjernice za izradu proračuna za iduću godinu s ažuriranim projekcijama za 2020. godinu. Nove projekcije pada BDP-a bit će nešto niže od prethodnih, ali Marić nije želio govoriti o brojkama prije sjednice Vlade

60
Zdravko Marić BDP
Ministar financija Zdravko Marić: Rebalans proračuna potreban je, ako ništa drugo, zbog promjena u organizaciji Vlade, ali nema potrebe za značajnijimm korekcijama. Očekluje nas tehnički rebalans, a po potrebi ćemo revidirati i neke druge parametre

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju 2020. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine pao je za 15,1 posto. To je najveći zabilježeni pad hrvatskog BDP-a u posljednjih 25 godina, otkako se mjeri statistikom nacionalnih računa. Znatan realni pad vidljiv je u svim kategorijama osim u potrošnji države. Procjenu BDP-a komentirao je ministar financija Zdravko Marić.

>>Procjena DZS-a: Tromjesečni BDP pao za 15,1 posto

“S obzirom na sve okolnosti vođene koronakrizom, pad BDP-a i nije neko iznenađenje, ali treba naglasiti da je to veći pad od najvećeg zabilježenog tromjesečnog pada u vrijeme posljednje ekonomske krize koji je iznosio oko 9 posto”, rekao je ministar Marić. Dodao je kako Vlada i Ministarstvo financija ne izlaze javno s tromjesečnim procjenama BDP-a, iako ih redovito analiziraju.

“Državna potrošnja je jedina kategorija koja je zabilježila rast, što je također očekivano s obzirom na sve aktivnosti koje smo provodili tijekom drugog tromjesečja”, rekao je Marić. “Pad osobne potrošnje od 14 posto je također najviši ikad zabilježen pad osobne potrošnje i na tragu je naših očekivanja, poglavito uzevši u obzir situaciju s tržištem rada, a možda još i više činjenicu da smo u dobrom dijelu prvog tromjesečja imali ‘zaključano’ gospodarstvo, Imali smo posebne okolnosti, poseban režim kretanja i općenito ponašanja.”

Malo veći pad nego što je su Vlada i Ministarstvo očekivali zabilježen je kod investicija.

Građevina zabilježila rast od 0,3 posto

“Uspjeli smo to u ovom kratku roku analizirati pa evo nekoliko kratkih opservacija. Od ukupnih investicija u Republici Hrvatskoj na godišnjoj razini 52 posto se odnosi na građevinske radove. Građevina je u drugom tromjesečju čak zabilježila neznatni rast (+0,3%). To znači da je ostalo, prvenstveno nabava strojeva i opreme, vodila prema tome da su ukupne investicije pale nešto više nego što smo očekivali”, nastavio je Marić s analizom.

“Rebalans proračuna potreban je, ako ništa drugo, zbog promjena u organizaciji Vlade, ali nema potrebe za značajnijim korekcijama. Očekuje nas tehnički rebalans, a po potrebi ćemo revidirati i neke druge parametre”

“U ovim okolnostima ima malo dobrih vijesti, ali u ovom kontekstu dobra vijest mogla bi biti da smo, kada je riječ o investicijama u opremu, imali i fizičku barijeru zbog zatvaranje granica, ali i kretanja unutar Republike Hrvatske. To bi mogao biti jedan od elemenata koji će doprinijeti da u trećem tromjesečju imamo nešto niži pad i nešto bolja ostvarenja u odnosu na očekivanja. Odmah moram reći da u trećem tromjesečju očekujemo negativnu stopu rasta, ali pitanje je kolika će ona biti u odnosu na očekivanja.”

Iako izvoz usluga bilježi najviši pad među svim kategorijama od gotovo 70 posto (-67,4%), to je na tragu Vladinih očekivanja. “Znate da smo u pretpostavke našeg makroekonomskog modela još u travnju uvrstili radnu pretpostavku o padu broja noćenja stranih gostiju za 70 posto. Nešto bolji od naših očekivanja je izvoz roba koji je pao za oko 10 posto (-10.9%), što je donekle kompenziralo nešto veći pad investicija u odnosu na naša očekivanja”, razložio je ministar financija.

Uvozna ovisnost

“Kada govorimo o robi i uslugama, uvijek ističem da je jedan od glavnih izazova za hrvatsko gospodarstvo – i tu svi moramo dati doprinos – smanjivanje takozvane uvozne ovisnosti, koja se proteklih nekoliko godina, u usporedbi s prethodnom krizom, blago povećala. Iz ovih novih brojki vidimo da je ta ovisnost veća kada imamo rast BDP-a nego kada imamo pad BDP-a. Drugim riječima, kada gospodarstvo raste, domaća potražnja povuče i uvoz. Kada domaća potražnja pada, bilo je za očekivati da će to potaknuti i veći pad uvoza. Međutim pad uvoza je nešto manji. Uvijek ću apostrofirati da svi skupa moramo činiti sve što je u našoj moći da jačamo domaću komponentu, a ovom prilikom dodat ću još jedan epitet – domaću proizvodnu komponentu”, poručio je Marić.

“Zašto to govorim? Republika Hrvatska i naše gospodarstvo ima značajan udjel uslužnih djelatnosti u svom bruto domaćem proizvodu, u strukturi gospodarstva. Neke od tih uslužnih djelatnosti, poput turizma, transporta i vezanih djelatnosti, su izrazito propulzivne. To su djelatnosti na kojima sigurno moramo graditi svoje makroekonomske i gospodarske modele. Oni imaju svoju perspektivu. Međutim, oni u isto vrijeme pokazuju višu razinu elastičnosti u odnosu na proizvodne djelatnosti. Kada dođe do određenih poremećaja, pozitivnih ili negativnih, a u pravilu poremećaje gledamo kao negativne, onda imamo i veće posljedice.”

Pad BDP-a u prvom polugodištu 7,8 posto

Ministar Marić istaknuo je kako je pad hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju na razini pada BDP-a u eurozoni. Pojedine zemlje imaju višu stopu pada od Hrvatske, a to su mahom zemlje u kojima je udio turizma, transporta i drugih uslužnih djelatnosti nešto viši, poput Italije, Španjolske, Portugala i Francuske.

Reforma javne uprave nije jedina strukturna reforma o kojoj treba govoriti, poručio je ministar Marić. “Moramo gledati širi kontekst. Idućih godina želimo zadržati istu masu plaća, ali uz racionalizaciju, povećanje plaća i veću efikasnost”

Podsjetio je da je Hrvatska, za razliku od velikog broja zemalja Europske unije, u prvom tromjesečju imala blagi rast BDP-a od 0,4 posto.

Kada uključimo prvi kvartal, pad BDP-a u prvoj polovici godine iznosi 7,8 posto, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Reforme, racionalizacija, efikasnost…

Na pitanje je li sad vrijeme za prave reforme, odgovorio je kako Hrvatska uvijek mora poduzimati iskorake .

“Ne volim koristiti izraz rezovi. Reforme da. Racionalizacija, i što je još važnije efikasnost. Puno puta smo pričali o javnoj upravi. Nije važno samo koliko nešto košta, nego kakvu razinu usluge svi mi skupa imamo. Mi smo svi plaćeno od strane poreznih obveznika i porezni obveznici imaju pravo imati što bolju i kvalitetniju uslugu s obzirom na to da to plaćaju”, rekao je o reformama ministar Marić.

Dodao je također kako je siguran da bi brojke, koje su dovoljno teške, bile još gore da Vlada nije reagirala s mjerama kako je reagirala, na početku same krize, “Ne samo da bi pad gospodarstva bio veći, nego bi, što je još opasnije, trendovi na tržištu rada bili još lošiji. To su između svih ovih brojki indikatora koji najviše ističemo – kakva je zaposlenost i kakav je standard, odnosno kakve su plaće naših građana.”

Podsjetio je da čak ni u vrijeme Domovinskog rata nismo imali zaključano gospodarstvo. “Dio područja je bio okupiran, ali na područjima koja nisu bila okupirana, bez obzira na ratna stradanja, život i gospodarstvo odvijali su se koliko-toliko normalno. A sada smo u drugoj polovici ožujka proglasili posebne okolnosti i imali smo gotovo potpuno zaključano gospodarstvo. Sve to skupa postavlja imperativ strukturnih reformi. Strukturne reforme potrebne su kako bismo unaprijedili kvalitetu i efikasnost. Spomenuo sam maloprije smanjenje uvozne ovisnosti kao nešto čemu svi skupa moramo doprinijeti. Od države preko gospodarstva do građana ponaosob. Svi mi kupujemo robe i usluge, tako da svi možemo dati doprinos jačanju domaće komponente i tako potaknuti pozitivne efekte.”

Oporavak i otpornost

Marić je dodao kako nije jedino pitanje kako ćemo se brzo izvući iz ove krize, odnosno oporaviti: “Ova je kriza zdravstveno-epidemiološka, prošla je bila gospodarsko financijska, Nitko ne zna kakva će biti iduća. Poanta je da u dobrim vremenima učinite sve kako biste učinili svoje gospodarstvo i društvo otpornijima. Smatram da smo u ovu krizu, unatoč ovim brojkama koje su takve kakve su, ušli pripremljeniji nego 2008. godine Nismo imali proračunski manjak, nismo imali tako veliki manjak na tekućem računu platne bilance. Tada smo puno više uvozili i sve smo to financirali priljevom stranog kapitala, u pravilu dužničke kategorije”.

Na pitanje hoće li do kraja godine biti ‘rezanja’ radnih mjesta u javnoj upravi, ministar financija odgovorio je kako iz njegovih riječi na proizlazi “tako jednoznačan zaključak”.

“Nije reforma javne uprave jedina strukturna reforma o kojoj treba govoriti. Nije u pitanju samo broj ljudi. U ovom kriznom vremenu i država je poslodavac. I ti ljudi imaju svoje obitelji. Moramo gledati širi kontekst. Važna je perspektiva iz koje mi gledamo, a na ovoj razini to je masa plaća. Idućih godina želimo zadržati istu masu plaća, ali uz racionalizaciju, povećanje plaća i veću efikasnost. U kratkom roku, do kraja godine, o tome ne možemo razgovarati na takav način. Mi ćemo voditi interne razgovore, tu su i socijalni partneri. Puno strana koje treba uključiti”, razložio je svoje viđenje ministar Marić.

Što se tiče mjera pomoći gospodarstvu, rekao je kako mjere nije moguće provoditi neograničeno.

“Raspolažemo određenim kapacitetima. Moramo vidjeti koje su djelatnosti više pogođene od drugih, Produžili smo mjere za najugroženije djelatnosti, implementirali smo mjeru skraćenog radnog vremena za sve. Pratimo trendove i situacije. Po potrebi ćemo reagirati”, rekao je Marić.

“Izazovi su i dalje tu. Neki gospodarski segmenti imaju pozitivne parametre. Spomenuo sam građevinarstvo. Iz tog sektora se opet može čuti da im nedostaje radne snage. Turizam i ugostiteljstvo su u minusu, ali dobro je da je minus manji nego što se očekivalo. Moramo učiniti sve da očuvamo radna mjesta.”

Čeka nas “tehnički” rebalans proračuna

Ministar financija najavio je da će za nekoliko tjedana predstaviti smjernice za izradu proračuna za iduću godinu s ažuriranim projekcijama za 2020. godinu. Nove projekcije pada BDP-a bit će nešto niže od prethodnih, ali Marić nije želio govoriti o brojkama prije sjednice Vlade.

“Fokusirali smo se na 2021. Ekonomski analitičari predviđali su u početku krizu u obliku slova V – jedne godine padnete i iduće se oporavite. Pokazalo se da 2021. ne možemo očekivati potpuni oporavak. Gospodarski oporavak će se preliti na 2022.”, poručio je Marić. “Ne smijemo ponoviti grešku iz prošle krize u kojoj je pad trajao šest godina. Hrvatska je izgubila 12 posto BDP-a I trebalo nam je još pet godina da se vratimo na razinu 2008. godine. Koliko god bio pad, bitno je kojom ćemo se dinamikom krenuti oporavak. Ali daljnji razvoj zdravstveno-epidemiološke slike je varijabla koja nikome nije poznata.”

Ministar financija potvrdio je da nas čeka rebalans proračuna, ali kaže kako je riječ o tehničkom rebalansu.

“Rebalans proračuna potreban je, ako ništa drugo, zbog promjena u organizaciji Vlade, odnosno proračunskih korisnika. Već sam rekao da ćemo uskoro izaći s ažuriranom procjenom BDP-a za ovu godinu, ažurirat ćemo prihodnu stranu proračuna, dok smo rashodnu dobrim dijelom ažurirali prilikom rebalansa u svibnju. Dobar dio povećanih rashoda smo već tada prepoznali, ali ima nekih mjera koje nisu bile prepoznate. Takve povećane potrebe uspijevamo riješiti preraspodjelom, tako da u ovom trenutku nema potrebe za značajnijim korekcijama. Očekuje nas tehnički rebalans, a po potrebi ćemo revidirati i neke druge parametre”, zaključio je ministar financija Zdravko Marić.