Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) predstavila je u srijedu na konferenciji za medije svoje viđenje mirovinske reforme. Mirovinci su istaknuli da Vladin prijedlog mirovinske reforme ne osigurava dugoročnu stabilnost mirovinskog sustava.
Zbog negativnih demografskih trendova sustav međugeneracijske solidarnosti nije održiv i stoga reformu, smatraju predstavnici društava za upravljanje mirovinskim fondovima, treba nastaviti u smjeru tranzicije kolektivne odgovornosti za mirovinu prema individualnoj odgovornosti, odnosno jačanjem drugog stupa.
>>Mirovinska reforma: Od 2033. u mirovinu sa 67 godina
Prijedlog prema kojem bi pravo na dodatak od 27 posto dobili samo oni budući umirovljenici koji se pristanu da se njihova štednja u drugom stupu prilikom umirovljenja prebaci u prvi nikako ne ide u prilog jačanju drugog stupa, smatraju mirovinci.
Oni koji za mirovinu štede u drugom stupu u njega uplaćuju samo četvrtinu svojih doprinosa, dok 75 posto uplaćuju u prvi stup, a svi oni koji su počeli raditi prije 2002. i uvođenja mirovinskog sustava utemeljenog na tri stupa uplaćivali su do tada puni iznos doprinosa u prvi stup. Usprkos tome, ako žele mirovinu iz oba stupa, ne bi imali pravo na dodatak od 27 posto na iznos mirovine iz prvog stupa.
>>Danijel Nestić: Usvoje li se predložene reforme, drugi mirovinski stup gubi smisao
To je nepravedno, ističu mirovinci. “Jedino moguće pravedno i zdravorazumsko rješenje je izjednačavanje prava svih građana Republike Hrvatska, odnosno priznati osiguranicima drugoga stupa pravo na dodatak od 27 posto.”
Dodatak za sve
Predlažu da umirovljenici koji žele primati mirovinu iz oba stupa imaju pravo na dodatak od 27 posto na osnovicu od 75 posto iznosa mirovine iz prvog stupa.
Ministar Pavić rekao je da bi priznavanje prava na dodatak svima značilo 40 milijardi kuna proračunskog troška u idućih dvadesetak godina. Izračun UMFO-ovih stručnjaka pokazuje pak da bi trošak bio znatno niži: u 2019. iznosio bi oko 27 milijuna kuna, u 2020. oko 53 milijuna kuna, u 2021. oko 89 milijuna kuna, a u 2021. oko 140 milijuna kuna. Tek nakon 2030. godišnji troškovi premašili bi milijardu kuna.
U analizi se navodi kako se očekuje da će Hrvatska u tom razdoblju ostvariti gospodarski rast što bi trebalo dodatno smanjiti trošak.
Hrvatska ne odudara od usporedivih zemalja po udjelu troškova za mirovinski sustav u proračunu, već po udjelu drugih troškova – troškovima za plaće. materijalnim troškovima, subvencijama – što znači da je preraspodjela troškova nužna i potrebna, navodi se u analizi stručnjaka udruge mirovinskih fondova.
UMFO pozdravlja najavu da će se prigodom izračuna i usklađivanja mirovina iz drugog stupa ukinuti primjena tzv. “švicarske formule“ te da će se ubuduće mirovina usklađivati s inflacijom. To će, najavljuju, povećati mirovine iz drugog stupa pet do deset posto.
Korekcija ulagačkih limita i pokretanje projekata
I treći prijedlog mirovinaca, korekciju ulagačkih limita za mirovinske fondove kako bi mogli više ulagati u hrvatsko gospodarstvo, Vlada je prema dostupnim informacijama prihvatila.
Četvrti prijedlog je da Vlada oslobodi projekte i imovinu u koje bi mirovinski fondovi mogli ulagati i kako bi više doprinijeli gospodarskom rastu. Konkretno, riječ je o ulaganjima u HAC, ARZ, JANAF, ACI, HEP, zračne luke, HPB, projekt Brijuni…
Povećana ulaganja mirovinskih fondova u domaće gospodarstvo mogla bi smanjiti javni dug za oko 5,3 posto BDP-a, a trošak kamata koje plaća država za oko 820 milijuna kuna godišnje. To je iznos koji gotovo potpuno kompenzira trošak dodatka na mirovine.
