U srpnju je, uz rast na mjesečnoj razini, četvrti mjesec za redom nastavljen pad broja izdanih odobrenja za građenje na godišnjoj razini. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku u srpnju je ukupno izdano 677 odobrenja za građenje, što u odnosu na lipanj predstavlja rast za 12,5 posto (75 odobrenja više). U usporedbi s istim mjesecom prošle godine izdano je 55 odobrenja manje, a to je pad od 7,5 posto, navodi se u analizi Raiffeisen istraživanja.
Pri tome je, promatrano prema vrstama građevina, većina odobrenja za građenje izdana je za gradnju zgrada (574 odobrenja ili 84,8%). Ako promatramo izdana odebrenja prema vrstama radova, 464 ih je izdano za novogradnju, a 213 za rekonstrukcije.
Rast broja građevinskih dozvola na mjesečnoj razini u srpnju je podržan povećanjem broja izdanih odobrenja za gradnju zgrada i ostalih građevina. Broj izdanih odobrenja za gradnju zgrada u srpnju je u odnosu na prethodni mjesec porastao 12,7 posto. Istovremeno su u srpnju izdana 103 odobrenja za gradnju ostalih građevina koja uključuju ceste, pruge, cjevovode, mostove, brane, sportske terene i slično, što predstavlja rast od 11 posto na mjesečnoj razini.
S druge strane, u odnosu na srpanj 2017. broj izdanih odobrenja za gradnju zgrada manji je 5,7 posto, a broj izdanih odobrenja za gradnju ostalih građevina, koja u strukturi ukupno izdanih odobrenja za građenje imaju udjel od 15,2 posto, za 16,3 posto.
Porasla predviđena vrijednost radova
Predviđena vrijednost radova koje pokrivaju odobrene građevinske dozvole u srpnju je iznosi 3,445 milijardi kuna, što je znatan porast o odnosu na 1,369 milijardi kuna u lipnju. Unatoč padu izdanih odobrenja, na godišnjoj je razini također zabiilježen rast predviđene vrijednosti radova za 50,3 posto u odnosu na srpanj 2017.
Rast predviđene vrijednosti radova na godišnjoj razini posljedica je viših procjena vrijednosti gradnje ostalih građevina dok je predviđena vrijednost izgradnje zgrada na godišnjoj razini manja za 34,3 posto. Promatrano kumulativno u prvih sedam mjeseci ove godine ukupna predviđena vrijednost radova iznosila je 14,5 milijardi kuna što je 5,8 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Iako građevinski sektor pokazuje određene znakove oporavka, što potvrđuju i kretanja pokazatelja poslovnog optimizma u građevinarstvu koji se prema prema posljednjim podacima HNB-a u ovoj godini vratio na razine iz 2008. te je u kolovozu porastao na 119,1 bod, broj izdanih odobrenja za građenje još uvijek je na više od 20 posto nižim razinama u odnosu na predkriznu 2008. godinu. Navedeno potvrđuje i udio građevinarstva u BDP-u koji se sa 7,8 posto u 2008. spustio na 4,6 posto u prošloj godini pri čemu je u 2017. realna razina bruto dodane vrijednosti građevinarstva, promatrano kumulativno, bila gotovo 40 posto niža nego u pretkriznoj 2008. godini, zaključuju analitičari Raiffeisena..
