Broj blokiranih građana u posljednje dvije godine smanjio se za petnaestak tisuća, ali pod ovrhom još uvijek živi više od 200 tisuća ljudi. Od početka 2024. za sve blokirane povećani su iznosi ograničenja od ovrhe sukladno novom izračunu prosječne plaće, piše tportal.
Prema zadnjim podacima Fine, na kraju studenog prošle godine u Hrvatskoj su bili blokirani računi 214.680 građana, s ukupnom glavnicom duga od 2,73 milijarde eura. Kada se glavnici pridoda i dug po osnovi kamata u visini od 925,6 milijuna eura, ukupan je dug građana s blokiranim računima iznosio 3,7 milijardi eura.
Zaposleni građani kojima je blokiran račun svoje dugove otplaćuju kroz ovrhu na plaći koju provodi Fina, uzimajući u obzir zakonska ograničenja i izuzeća. Ograničenja do kojih se u pojedinoj kalendarskoj godini može provoditi ovrha na stalnim novčanim primanjima (plaća, mirovina, honorari i sl.) ovise o prosječnoj neto plaći za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine.
U 2023. taj je iznos bio 1.006,44 eura, a u ovoj godini penje se na 1131 euro, sukladno povećanju prosječne plaće u prošloj godini. Zahvaljujući rastu prosječne plaće, iznos na zaštićenom računu u 2024. povećava se za 12,4 posto.
U slučaju ovrhe zbog uzdržavanja djeteta (alimentacija) izuzima se četvrtina plaće, neovisno o njezinoj visini.
Pri ovrsi koja se provodi zbog naplate drugih računa izuzima se iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće ako je ona jednaka ili veća od utvrđenog prosjeka. Ako je manja od utvrđenog prosjeka, izuzima se iznos u visini tri četvrtine neto plaće, uz uvjet da iznos za isplatu ne prelazi dvije trećine prosječne plaće.
Prilikom ovrhe koja se provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, zaštićeno je 50 posto plaće.
Ako je neto plaća manja od prosjeka (1131 eura), od ovrhe je izuzeta svota od 754 eura u slučaju kada je neto plaća veća od 1005,33 eura (3/4 neto plaće = 2/3 prosječne neto plaće).
Ako je neto plaća manja od 1005,33 eura ili je jednaka tom iznosu, smije se plijeniti samo četvrtina neto plaće.
Ista pravila ograničenja od ovrhe primjenjuju se i na druga primanja (mirovine, honorari, primici od obavljanja samostalne djelatnosti i sl.) osim onih koji su zakonom potpuno ili djelomično izuzeti od ovrhe.
Izmjenama Ovršnog zakona iz 2020. od ovrhe su izuzeti neoporezivi prihodi koje isplaćuje poslodavac, poput božićnice, novčane nagrade za rezultate rada, jubilarne nagrade i sl. Od ranije su od ovrhe izuzeti primici poput socijalne naknade, naknade za nezaposlenost, doplatka za djecu, stipendija i slično, piše Zoran Korda.
