Do kraja srpnja izaći ćemo s novim setom mjera za porezno rasterećenje rada, najavio je ministar financija Zdravko Marić na marginama međunarodne konferencije “Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi“, koju zajednički organiziraju Hrvatska narodna banka (HNB) i Međunarodni monetarni fond (MMF).
“Nastojat ćemo dodatno rasteretiti rad gdje možemo. Prostora nema toliko koliko ga je bilo u protekle dvije godine, ali naša odgovornost i zadaća je da u tom ograničenom prostoru nađemo nekakav dodatan manevar koji će poslodavcima dati dodatni stimulans kako bi se to pretočilo na primanja zaposlenika.”
“Rast plaća”, rekao je Marić, “ne prati rast produktivnosti kako bi trebalo biti u idealnim uvjetima. U nekim sektorima rast plaća je vođen prije svega nedostatkom radne snage. I onda poslodavci kažu da su primorani dizati plaće samo zbog toga. A ni sindikati odnosno zaposlenici nisu sretni u takvim okolnostima”.
Ministar je istaknuo da Vlada i Ministarstvo moraju promišljati strateški, ali da je i u kratkom roku moguće pronaći određene mjere.
“Mi ne možemo povećati plaće radnicima u Hrvatskoj u privatnom sektoru, ali kroz porezne i neke druge mjere možemo stimulirati poslodavce da prenesu efekte naših mjera na zaposlenike. Mislim da smo to do sada pokazali. No, uvijek dolazimo do nekih ograničenja i potrebno je pronaći nove načine da pronađemo taj prostor gdje bi se moglo rasteretiti dio oporezivanja rada .”
Više od 60 % zaposlenih izvan poreznih škara poreza na dohodak
Ministar Marić ponovio je da je kod poreza na dohodak dosegnuta razina, kada je riječ o razredima i stopama kada je upitan efekt daljnjeg povećanje osnovnog odbitka. “U ovom trenutku oko 1,8 milijuna od ukupno 2,7 milijuna zaposlenih nije u poreznim škarama kada je riječ o porezu na dohodak. Dakle, na više od 60 posto zaposlenika nikakve mjere u smislu promjena poreznih razreda ili osobnih odbitaka ne mogu se reflektirati”, pojasnio je Zdravko Marić.
“Ipak, pronaći ćemo prostor. Nešto smo pripremili, ali neću o detaljima. Sredina je srpnja – do kraja srpnja imat ćemo set mjera koji ćemo predstaviti.”
Marić je podsjetio na kritike koje su upućene Vladi u samom početku porezne reforme upravo po pitanju poreza na dohodak odnosno rasterećivanja rada. “A do sada se pokazalo da je upravo taj dio u porezu na dohodak, a poglavito u porezu na dobit, polučio najbolji povratni efekt na gospodarski rast.”
Najavio je i javnu prezentaciju u kojoj će sublimirati sve što je do sada napravljeno. “Izuzetno je važno da sami vidimo koje su mjere polučile bolje iIi dobre efekte, a koje nisu dale ono što smo očekivali.”
Nije važna sama mjera, nego učinak
Podsjetio je na Vladinu lanjsku odluku iz prosinca da kojom su neoporezivi primici povećani s 2500 kuna na 7500 kuna. “Za 471 tisuću zaposlenika isplaćeno je 1,25 milijun kuna. Prosječno 2700 kuna po glavi. Dakle, poslodavci koji su mogli iskoristili su priliku.”
Ta mjera ostaje na snazi, tako da će dio poslodavaca i ove godine jednokratno ili višekratno isplaćivati te dodatke svojim zaposlenicima. “Kada isplatite dodatak od 450 kuna to relativno više znači onome tko ima plaću od 5000 kuna nego onome tko ima 15 ili 25 tisuća.”
Na konkretan upit o toplom obroku, Marić je odgovorio da uvijek treba gledati cjelovito rješenje, a ne jedan izdvojeni segment.
“Rekao sam poslodavcima da prijedlog o toplom obroku nije jednostavno provesti u djelo. To nije pitanje samo privatnog, nego i javnog sektora. Zato nemojte izdvajati topli obrok, gledajmo mjere u cjelini. Nije bitna sama mjera po sebi, bitni su učinci”, rekao je ministar Marić, podsjetivši još jednom na pozitivan efekt povećanja neoporezivih primitaka.
“Prije nekoliko dana imali smo jako dobre razgovore u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Razgovarali smo i s Hrvatskom udrugom poslodavaca, razgovarat ćemo sa sindikatima i Hrvatskom obrtničkom komorom. Slušamo. Skupljamo informacije. Ali imamo odgovornost da na kraju predložimo mjere za koje vjerujemo da su najbolje i da će polučiti najbolje rezultate. Koje će to mjere biti, čut ćete uskoro”, poručio je.
“Uvijek su apetiti i želje veće od naših mogućnosti. Ja ne mogu zanemariti kroz porezni sustav ukupnu proračunsku politiku i rashodnu stranu proračuna. Moj fokus je na kontinuitetu dosadašnjih rezultata.”
“Velike stvari koje traže zakonske izmjene – ako do njih dođe – kao što je PDV, stupit će na snagu 1. siječnja. Ali stvari koje možemo rješavati podzakonskim aktima, možemo rješavati i ranije”, zaključio je ministar financija Zdravko Marić.
