Na sjednici Vijeća za uvođenje eura predstavljen je dizajn nacionalne stranice kovanice od jednog eura odabran na ponovljenom natječaju. Najuspješnije idejno rješenje nacionalne strane na kovanici od jednog eura djelo je autora Jagora Šunde, a autori izvedbenog rješenja su David Čemeljić i Frano Zekan.
Iako građani strahuju da će uvođenje eura utjecati na rast cijena i jačanje inflacije, odgovorni uvjeravaju da će koristi od uvođenja eura imati i građani i gospodarstvo.
Guverner HNB-a Boris Vujčić ponavlja kako se najveća vrijednost eura iskazuje u trenutku krize: “Možemo vidjeti da Hrvatska, koja je čvrsto na putu u eurozonu, trenutno ima puno niže kamatne stope od članica Europske unije koje nisu krenule putem uvođenja eura”.
Vujčić također odgovara da inflaciju izazivaju fundamentalne ekonomske stvari, a ne uvođenje eura. Ministar financija Zdravko Marić također ističe kako geneza trenutne inflacije “nema nikakve veze s eurom”.
“Međutim, na nama je a zaštitimo građane od mogućih dodatnih efekata i zato idemo s dvostrukim iskazivanjem cijena”, dodao je ministar financija. Dvojno iskazivanje cijena trajat će 16 mjeseci, a počelo bi od 5. rujna.
Marić je podsjetio da je Vlada prije nekoliko dana poslala u Bruxelles program konvergencije, pa se tako sada očekuje ocjena konvergencije i izvješća koja će objaviti ECB i Europska komisija, nakon čega bi trebalo uslijediti testiranje tzv. mastriških kriterija, pri čemu je najveći fokus na inflaciji.
Ministar Marić je rekao kako je prosječna inflacija u Hrvatskoj za prva tri mjeseca iznosila 6,3 posto, što je točno na razini prosjeka eurozone, a blago ispod prosjeka EU-a. Mastriški kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija – deficit proračuna i javni dug.
Prema kriteriju iz Maastrichta gleda se prosječna stopa inflacije u posljednjih 12 mjeseci u tri zemlje s najnižom stopom inflacije. To znači da bi stopa inflacije u Hrvatskoj smjela biti veća najviše za 1,5 postotnih bodova u odnosu na prosječnu stopu inflacije u tri zemlje Unije s najnižom inflacijom.
No, Marić je napomenuo da je Komisiji i ECB-u ostavljena određena diskrecijska mogućnost da neke od zemalja isključi iz izračuna, kao što se desilo 2014. godine. Rekao je da ništa ne želi prejudicirati, no smatra i da europski partneri u potpunosti razumiju da ubrzanje inflacije u Hrvatskoj po ničemu ne odskače od situacije u Uniji.
Guverner Vujčić je rekao da su probni otkovi kovanica eura s nacionalnom stranom koje su ranije odobrene, već napravljeni, a nakon očekivane odluke u srpnju trebalo bi se krenuti i s punom proizvodnjom.
