Prosječni godišnji rast potrošačkih cijena od siječnja do rujna 1,8%

Uz mjesečni rast od 1,0 posto, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju za rujan u prosjeku su više za 3,3 posto u odnosu na isti mjesec 2020. Najviša je to stopa godišnje inflacije od ožujka 2013. godine

128
Najveći doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena u rujnu u odnosu na kolovoz 2021. imale su cijene Odjeće i obuće (0,97%) koje su na mjesečnoj razini porasle 17,1 posto

Objava indeksa potrošačkih cijena za rujan potvrdila je nastavak jačanja inflatornih pritisaka. Štoviše, uz mjesečni rast od 1,0 posto, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosjeku su više za 3,3 posto u odnosu na isti mjesec 2020. Najviša je to stopa godišnje inflacije od ožujka 2013. godine. Osim učinka baznog razdoblja, to je posljedica prelijevanje cijena sa svjetskih robnih tržišta na domaće, rastuće domaće i inozemne potražnje te konvergencije cijena prema europskom prosjeku (osobito kod usluga).

Cijene odjeće i obuće porasle 17,1 posto

Najveći doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena u rujnu u odnosu na kolovoz 2021. imale su cijene Odjeće i obuće (0,97%) koje su na mjesečnoj razini porasle 17,1 posto. U suprotnom smjeru na mjesečnoj razini djelovale su cijene Restorana i hotela s doprinosom od -0,07 posto budući da su cijene u navedenoj kategoriji na mjesečnoj razini u prosjeku niže za 1,9 posto. Ohrabruje podatak kako su cijene Hrane i bezalkoholnih pića, koje su najveća sastavnica košarice potrošačkih dobara s udjelom većim od 27 posto, nakon kontinuiranom mjesečnog rasta od ožujka ove godine, u rujnu bile niže za skromnih 0,1 posto.

Promatrano na godišnjoj razini, najviši rast cijena zabilježen je u kategoriji Prijevoza, 10,8 posto. On je uvelike generiran u kategoriji Goriva i maziva (+21,6% godišnje) odražavajući rast cijena na svjetskim robnim burzama sirove nafte, ali rasle su cijene i u ostalim potkategorijama poput usluga prijevoza koji zasigurno možemo povezati s rastom potražnje i normalizacijom putovanja (zračni putnički prijevoz +39,3% godišnje).

Navedeno je primjetno i kod kategorije Restorana i hotela gdje su samo cijene usluge smještaja na godišnjoj razini porasle 4,3 posto. Naposljetku cijene hrane, koje imaju značajan udio u košarici dobara, nastavile su započeti rast iz srpnja pa su u prosjeku na godišnjoj razini više 2,9 posto. Osim ulja i masti s godišnjim porastom cijena od 18,5 posto, snažan rast zabilježen je kod Povrća (8,4%) te mlijeka, sira i jaja (4,3).

Vrhunac inflatornih pritisaka očekuje se u prvom tromjesečju 2022.

Prosječne potrošačke cijene, godišnja promjena; Izvori: DZS, Raiffeisen istraživanja

U prvih devet mjeseci prosječna stopa inflacije dosegnula je 1,8 posto. Navedeni rast najvećim je dijelom generiran rastom cijena prijevoza (više od polovice pritisaka dolazi upravo iz ove kategorije), dok je na rast potrošačkih cijena s približno 18 posto utjecao rast Alkohola i bezalkoholnih pića (+6% godišnje od siječnja do rujna) što je posljedica porasta trošarina. S druge strane, uz rast cijena u Restoranima i hotelima za 2,5 posto doprinosu ukupnom rastu premašio je 5 posto.

Rast cijena dobara i usluga bez energije u istom je razdoblju iznosio 1,1 posto. U trećem tromjesečju, u razdoblju od srpnja do rujna, u odnosu na isto kumulativno razdoblje 2020. potrošačke cijene u prosjeku su bile više 3,1 posto.

Prema očekivanjima analitičara RBA inflacija bi i u posljednjem tromjesečju trebala ostati na povišenim razinama dok vrhunac inflatornih pritisaka očekuju u prvom tromjesečju 2022. Uz pretpostavku normalizacije globalnih lanaca opskrbe isti bi se trebali smiriti u drugoj polovici 2022. Međutim, visoka razina neizvjesnosti, produljeni poremećaji na strani ponude i i rastući troškovi transporta sugeriraju pojačane rizike da bi inflacija mogla biti viša od trenutnih očekivanja koja pretpostavljanju blago usporavanje rasta potrošačkih cijena (na 2%).