Rast stambenog kreditiranja se nastavlja uz blago usporavanje

Stambeni krediti, koji čine 46,3 posto ukupnih kredita plasiranih sektoru stanovništva, dosegnuli su 63,7 milijardi kuna te su bili za 1,54 miljarde kuna viši u odnosu na kraj 2020.

43
stambeni krediti

Uz mjesečnu stopu rasta od 0,3 posto ukupni krediti stanovništvu krajem ožujka dosegnuli su 137,7 milijardi kuna. To je povevećanje za 2,32 milijarde kuna u odnosu na stanje krajem ožujka prethodne godine. Godišnja nominalna stopa rasta iznosi 1,7 posto te je najniža od siječnja 2018. godine. Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima krajem prvog tromjesečja iznosio je 54,8 posto. Na rast nominalnog iznosa kredita utjecala su i tečajna kretanja. odnosno nešto viša razina srednjeg tečaja eura prema kuni na godišnjoj (+0,4%) i mjesečnoj razini (+0,1%), navode analitičari RBA.

Krajem prvom tromjesečja u odnosu na kraj prosinca 2020. ukupna potraživanja na osnovu kredita prema sektoru stanovništva porasla su 1,1 posto odnosno za 1,49 milijardi kuna. Navedeni rast u cijelosti je rezultat rasta nominalne vrijednosti stambenih kredita kod kojih je zamjetan učinak provedbe programa subvencioniranja.

Stambeni krediti, koji čine 46,3 posto ukupnih kredita plasiranih sektoru stanovništva, dosegnuli su 63,7 milijardi kuna te su bili za 1,54 miljarde kuna viši u odnosu na kraj 2020. Na godišnjoj razini stopa rasta je nakon 9,7 posto u veljači usporila na 8,3 posto na kraju ožujka.

Gotovinski nenamjenski krediti

S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti, unatoč blagom mjesečnom rastu od 0,5 posto s iznosom od 54,1 milijardu kuna, niži su u odnosu na isti mjesec 2020. za 2,4 posto dok su u usporedbi s krajem prošle godine blago porasli za 0,3 posto.

Analitičari RBA očekuju da će i u ovoj godini rast kredita sektoru stanovništva biti podržan nastavkom subvencioniranih stambenih kredita (program subvencija produžen je do 2023. godine), dok će rast gotovo sigurno biti potaknut financiranjem obnove stambenih objekata oštećenih u potresima tijekom prošle godine. Pri tome će razorni potres u Banovini imati znatno manji utjecaj na potražnju za kreditima, jer niska gospodarska osnovica u tom području iziskuje pretežito financiranje obnove iz javnih fondova i donacija.

S očekivanim popuštanjem epidemioloških mjera i posljedičnim ubrzanjem gospodarskih aktivnosti, povećat će se potražnja za gotovinskim kreditima, ali ona će u ovoj godini zasigurno biti znatno skromnija od dvoznamenkastih stopa rasta kakve smo bilježili od sredine 2018. do početka pandemije.