Središnje banke lani kupile najveću količinu zlata u posljednjih 50 godina

U prošloj godini središnje banke otkupile su 651,5 metričkih tona zlata. To je 74 posto više nego prethodne, 2017. godine kada je kupljeno 375 metričkih tona. World Gold Council procjenjuje da središnje banke sada drže gotovo 34.000 tona zlata

u 14:01 Zadnja izmjena: 05.02.2019 u 12:24
355
zlato

Središnje banke u 2018. otkupile su najveću količinu zlata od 1967. godine, navodi World Gold Council (WGC). To je drugi najveći iznos zlata koji su središnje banke otkupile u povijesti te najveći iznos koji su otkupile nakon odluke američkog predsjednika Richarda Nixona da okonča vezivanje dolara uz zlato 1971. godine.

U prošloj godini središnje banke otkupile su 651,5 metričkih tona zlata. To je 74 posto više nego prethodne, 2017. godine kada je kupljeno 375 metričkih tona. WGC procjenjuje da središnje banke sada drže gotovo 34.000 tona zlata.

Prema izvješćima najviše zlata drže Federalne rezerve. Američka središnja banka drži gotovo tri četvrtine ukupnih pričuva svih središnjih banaka.

Prema trenutnoj tržišnoj cijeni unce zlata, koja iznosi 1321,15 dolara, središnje banke su u 2018, na kupnju plemenitog metala potrošile 22,7 milijardi dolara.

“Sve jača geopolitička i gospodarska neizvjesnost tijekom cijele godine tjerala je središnje banke da diversificiraju svoje rezerve i ponovno usmjere svoja ulaganja u sigurnu i likvidnu imovinu”, navodi se u izvješću WGCa -objavljenom u četvrtak.

Njaveći kupci Rusija i Turska

U izvješću se navodi da je najveći dio kupila manja grupa središnjih banaka predvođena Rusijom. Ruska središnja banka kupovala je zlato zato što želi smanjiti udio dolara u svom portfelju. Prodala je lani gotovo sve američke obveznice iz svog portfelja kako bi kupila 274,3 tone zlata.

Središnja banka Turske u prošloj godini povećala je zlatne rezerve za 51,5 tona. To je druga godina za redom u kojoj je turska središnja banka povećala svoje zlatne pričuve, iako je otkupila 40 posto zlata manje nego 2017. godine.

Ostali veliki kupci bile su središnje banke Kazahstana, Indije, Iraka, Poljske i Mađarske.

S druge strane, središnje banke prodale su malu količinu zlata, nešto manje od 15 tona. Prodavatelji su bile središnje banke Australije, Njemačke, Sri Lanke, Indonezije i Ukrajine.

WGC navodi da je ukupna potražnja za zlatom u 2018. godini dostigla ukupno 4.345,1 tona. Najveću potražnju generirao je nakit. Potražnja za zlatom zbog nakita ostala je na razini 2017. godine, ali je predstavljala nešto više od polovice ukupnog iznosa. Na poluge i kovanice u 2018. otpada 1.090 tona, što je porast od 4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je upotreba zlata u tehnološke svrhe neznatno porasla na 334,6 tona.

Cijena zlata u posljednja tri mjeseca porasla je oko 9 posto.