Europska središnja banka objavila je u srijedu da će u sklopu preliminarnog postupka u procesu pridruživanja Hrvatske eurozoni podvrgnuti stres testu pet hrvatskih banaka. To su Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste & Steiermärkische banka, OTP banka Hrvatska i Hrvatska poštanska banka. Rezultati testa bit će objavljeni u svibnju 2020. godine, dodaje se u objavi Europske središnje banke.
Hrvatska je prošlog mjeseca podnijela službeni zahtjev za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu (ERM 2). Boravak u tečajnom mehanizmu ERM 2 je jedan od konvergencijskih kriterija pa je i sam boravak u ERM 2 obavezan. Međutim, slanje zahtjeva za ulazak u tečajni mehanizam ERM 2 je dobrovoljan. Sam čin slanja zahtjeva za ulazak u ERM 2 ne znači automatski ulazak i nije garancija da će u tom trenutku zemlja uistinu i ući u mehanizam, napisao je u svom blogu na arhivanalitika.hr u svibnju 2017. Milan Deskar Škrbić.
Procedura ulaska u Europski tečajni mehanizam
“Ulazak u ERM 2 podrazumijeva četiri proceduralna koraka. U prvom koraku pristupna članica šalje povjerljivi zahtjev za članstvom u eurozoni, nakon čega se organizira zatvoreni sastanak Odbora za ERM 2 na kojem se raspravlja o središnjem paritetu (tečaju po kojem će se nacionalna valuta pretvoriti u euro) i granicama fluktuacije tečaja zemlje pristupnice (koje su automatski određene +/- 15% oko središnjeg pariteta). Nakon toga, Odbor za ERM 2 provodi ‘dubinsku’ makro-financijsku analizu gospodarstva zemlje članice kako bi se utvrdilo je li postojeći makroekonomski okvir kompatibilan s odrednicama ERM 2, ekonomske politike EU i Pakta o stabilnosti i rastu. U sljedećem koraku, na Sastanku o deviznom tečaju, utvrđuje se konačni paritet i granice fluktuacije, nakon čega slijedi tzv. završna komunikacija”, tumači postupak Deskar Škrbić.
“Iako su javnosti dostupne samo informacije vezane uz posljednji korak, može se pretpostaviti da je najteži korak 2, kada Odbor za ERM 2 detaljno analizira ekonomsku, fiskalnu i financijsku situaciji u zemlji koja je poslala zahtjev za ulaskom u mehanizam. Ako Odbor zaključi da gospodarstvo zemlje ne pokazuje dovoljnu razinu stabilnosti/konvergencije, zahtjev može biti odbijen iza zatvorenih vrata.”
Iskustva zemalja članica i trajanje boravka unutar mehanizma ERM 2 bila su vrlo različita. Razdoblje boravka u ERM 2 kreće u rasponu od 2,5 godina u slučaju Slovenije do više od 10 godina u slučaju Litve. Ovako velik raspon pokazuje da ulazak u ERM 2 ne mora voditi automatskom uvođenju eura u kratkom roku, zaključuje Deskar Škrbić.
Cijeli tekst Milana Deskara Škrbića “Hrvatska i euro: ERM 2 kao prvi korak prema eurozini” možete pročitati ovdje.
