Ukupni depoziti krajem svibnja premašili 287,8 milijardi kuna

Depozitni novac dosegnuo je povijesno najvišu nominalnu vrijednost, veću od  94 milijarde kuna čineći nešto manje od 33 posto ukupnih depozita, dok su ukupni štedni i oročeni depoziti na mjesečnoj i godišnjoj razini zabilježili blagi pad vrijednosti

48
ukupni depoziti

Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, krajem svibnja su uz mjesečni rast od 0,6 posto (1,8 mlrd. kuna) premašili 287,8 mliijardi kuna. Godišnja stopa rasta blago je usporila, na 4,6 posto, pa su ukupni depoziti u usporedbi s istim mjesecom 2018. viši za 12,7 milijardi kuna, navode analitičari RBA u dnevnoj ekonomskoj analizi.

Rast na mjesečnoj i na godišnjoj razini isključivo je posljedica rasta depozitnog novca koji predstavlja novčana sredstva na transakcijskim računima (tekućim i žiroračunima) te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja.

Depozitni novac dosegnuo je povijesno najvišu nominalnu vrijednost, veću od  94 milijarde kuna čineći nešto manje od 33 posto ukupnih depozita. Samo na mjesečnoj razni depozitni novac viši je za 2,5 milijardi kuna ili 2,7 posto, dok je u odnosu na stanje na kraju svibnja 2018. porast iznosio 14,3 milijarde kuna.

Tako je nastavljen snažan rast po dvoznamenkastim stopama koje uz manja odstupanja traju od početka 2015. Istovremeno rastao je i udio depozitnog novca u ukupnim depozitima. Posljedica je to povijesno niskih kamatnih stopa na oročenu štednju pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka koji polako raste s oporavkom gospodarstva slijeva na najlikvidnije oblike depozita.

U strukturi ukupnog depozitnog novca gotovo 46 milijardi kuna (49% ukupnog depozitnog novca) krajem svibnja ožujku držala su kućanstva, dok je 37 mlrd. kuna (39,4%) depozitnog novca pripadalo nefinancijskim društvima. Pri tome oba sektora nastavljaju bilježiti snažne dvoznamenkaste stope rasta prisutne već nekoliko godina.

Blagi pad štednih i oročenih depozita

Za razliku od depozitnog novca, ukupni štedni i oročeni depoziti (u stranoj i u domaćoj valuti) su i na mjesečnoj i na godišnjoj razini zabilježili blagi pad vrijednosti. Uz pad od 710 milijuna kuna (0,8%) na mjesečnoj te 1,6 milijardi ili 0,4 posto% na godišnjoj razini ukupni štedni i oročeni depoziti su se krajem svibnja spustili na 193,8 mlrd kuna. To je najniža nominalna vrijednost štednih oročenih depozita od lipnja 2014.

I dok se struktura depozita (s obzirom na likvidnost) zamjetno promijenila u posljednjih nekoliko godina, primjetno je valutna struktura štednih i oročenih depozita ostala slična te da preko 80 posto ovih depozita čine valutni depoziti (uglavnom u eurima). Štednja je to koju uglavnom generira sektor stanovništva.

Naime kao i prethodnih mjeseci i godina preko 80% štednje u inozemnim valutama odnosi se na sektor kućanstava. Ukupni valutni depoziti spustili su se krajem svibnja na 158 milijardi kuna što je njihova najniža vrijednost od kolovoza 2013. Pad na godišnjoj razini od svega 0,8 posto ili 1,3 milijarde kuna bio bi i izraženiji da tečaj kune u odnosu na euro nije blago porastao (za 0,5%) pa je kunska protuvrijednost depozita u nominalnim iznosima nešto veća zbog tečajnih razlika.

Daljnji rast gospodarstva i rast raspoloživog dohotka implicira nastavak rasta ukupnih depozita banaka. S obzirom da bi visoka likvidnost financijskog sustava trebala biti obilježje 2019. očekujemo nastavak razmjeno niskih pasivnih kamatnih stopa te nastavak sklonosti držanja likvidne imovine poput depozitnog novca. Struktura oročenih depozita ni narednih tromjesečja neće se bitnije promijeniti, zaključuju analitičari RBA.