Od subote je na snazi Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama. Na temelju zakona FINA je automatski otpisala dugove za 150.474 građana s dugom do deset tisuća kuna državi i pravnim osobama kojima je država osnivač i vlasnik. Ukupan iznos otpisanih dugova je 1,338 milijardi kuna. Potpuno je deblokirano 6248 građana.
Zakon predviđa i otpis dugova fizičkih osoba prema jedinicama lokalne samouprave i privatnim vjerovnicima. Na konferenciji za novinare u ponedjeljak, na kojoj se pohvalio prvim rezultatima primjene Zakona, predsjednik Vlade Andrej Plenković apelirao je na njih da slijede primjer države.
>>Vlada pripremila mjere za rješavanje problema blokiranih građana
“Da bismo ih motivirali na takav potez, u zakonu smo predvidjeli porezne olakšice u sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak kako bi upravo ti vjerovnici iskazali socijalnu odgovornost prema dugotrajno blokiranim građanima kao što su to učinile država i Vlada”, poručio je predsjednik Vlade. Dodao je da zakon kao treću mjeru predviđa poticajni model reprogama duga za blokirane građane. “Oni koji su u blokadi mogu u razgovoru s nadležnom poreznom upravom vidjeti kako reprogramirati vlastiti dug.”
Paket zakona za deblokadu 150 tisuća ljudi
Plenković je podsjetio da je Vlada rješenje problema blokiranih građana ponudila kroz paket triju zakona koji je Sabor potvrdio. Osim Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, u paketu su Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te izmjene Zakona o stečaju. U izradi je i novi ovršni zakon.
Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima stupa na snagu početkom kolovoza. Zakonom se uvodi obustava postupanja FINA-e ako se tražbina nije u cijelosti naplatila u roku od tri godine i ako u posljednjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini.
Vlada od provedbe toga zakona očekuje smanjenje broja blokiranih građana za oko 70 tisuća te iznosa duga za oko 30 milijardi kuna.
Treći dio paketa su Izmjene Zakona o stečaju potrošača, koje stupaju na snagu početkom iduće godine. Izmjenama zakona će se pojednostaviti stečaj potrošača kako bi se u fleksibilnom postupku dugotrajno blokiranima za iznos glavnice do 20.000 kuna pružila mogućnost da se oslobode obveza. To bi obuhvatilo više od 80.000 blokiranih.
Cilj ovih mjera je smanjiti broj blokiranih građana za otprilike 150 tisuća i iznos evidentiranoga duga za oko 33 milijarde kuna po blokiranim računima, rekao je Plenković.
Najavio je i novi ovršni zakon koji bi trebao osuvremeniti, ubrzati, pojednostavniti i pojeftiniti postupak te zaštititi dostojanstvo i egzistenciju ovršenika.
Dug blokiranih građana krajem lipnja 43,81 mlrd kuna
FINA je pak u ponedjeljak objavila da je krajem lipnja ove godine blokirano bilo 323.758 građana, s ukupnim dugom od 43,81 milijardu kuna. Tome treba pridodati i više od 22 milijarde kuna kamata na dug. U blokadi su bili i računi 23.159 poslovnih subjekata, s dugom od 12,29 milijardi kuna.
Podaci FINA-e pokazuju da je broj građana s blokiranim računima smanjen na mjesečnoj i godišnjoj razini, ali iznos njihova duga nastavlja rasti. Tako je na kraju lipnja ove godine bio 2621 građanin s blokiranim računima manje nego u svibnju, dok je na godišnjoj razini njihov broj pao za 1251 osobu, odnosno za 0,4 posto.
Njihov dug iznosio je 43,81 milijardu kuna, što je 0,4 posto više u odnosu na prethodni mjesec te 3,8 posto više u odnosu na lipanj prošle godine kada je iznosio 42,18 milijardiu kuna.
Najveći broj građana dužan je teleoperatorima, njih 160 tisuća. Najveći dio duga građana – 17,7 milijardi kuna – odnosi se na dugove prema bankama, dok je dug prema cijelom financijskom sektoru – bankama, štedionicama, kreditnim unijama, osiguravajućim društvima, društvima za leasing i faktoring… – krajem lipnja iznosio 20,5 milijardi kuna, što predstavlja 46,9 posto ukupnog duga.
Dvije trećine blokiranih poduzeća i obrta u dugotrajnoj blokadi
Na kraju lipnja blokirano je bilo 23.159 poslovnih subjekata, a ukupni dug iznosio je 12,29 milijardi kuna. U odnosu na kraj svibnja broj blokiranih poslovnih subjekata manji je 1,8 posto, dok je njihov dug pao 2,7 posto.
Na godišnjoj razini smanjenje je izraženije: broj blokiranih poslovnih subjekata manji je za 3646 ili 13,6 posto u odnosu na kraj lipnja prošle godine, a iznos njihova duga je smanjen za 3,41 milijardu kuna ili za 21,7 posto.
Od ukupno 23.159 blokiranih poslovnih subjekata, više od trećine (34,9%) su pravne osobe, na koje se odnosi najveći dio iznosa ukupnih dugovanja (55,7%).
Naime, krajem lipnja u blokadi je bilo 8078 poduzeća s ukupnim dugom od 6,84 milijarde kuna. Ta su poduzeća zapošljavale 8825 radnika.
Preostale dvije trećine blokiranih poslovnih subjekata bili su obrti, odnosno 15.081 fizička osoba, sa 7904 zaposlenih. Njihove nepodmirene obveze iznosile su 5,44 milijarde kuna.
Među blokiranim poslovnim subjektima i dalje dominiraju oni u blokadi, dužoj od 360 dana, kako po broju tako i po iznosu blokade. Takvih je poslovnih subjekata krajem lipnja bilo 15.514, odnosno 67 posto ukupnog broja poslovnih subjekata s blokiranim računima. Njihov dug iznosi 9,75 milijardi kuna, odnosno 79,4 posto ukupnog duga.
U blokadi do 120 dana bilo je 3965 poslovnih subjekta, a njihove prijavljene dospjele neizvršene osnove za plaćanje iznosile su 1,1 milijardu kuna.
I dalje više od 60 posto blokiranih poslovnih subjekata, njih 14.504, nema niti jednog zaposlenog. Na poslovne subjekte bez zaposlenih odnosi se 67,1 posto ukupnog iznosa neizvršenih osnova za plaćanje.
