Hrvatska i konkurentnost: Sve je isto kao lani

Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću o globalnoj konkurentnosti zauzela 60. mjesto na listi koja obuhvaća 63 svjetske ekonomije. Kao i prošle godine.

“Naša pozicija na ljestvici konkurentnosti nije se promijenila. Stagniramo”, prvi je komentar Ivice Mudrinića, predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost, koje je lokalni partner-institut u istraživanju.

Godišnjak svjetske konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija se temelji na analizi četiri faktora konkurentnosti: gospodarskim rezultatima, efikasnosti javnog sektora, efikasnosti poslovnog sektora i infrastrukturi. Pri tome se koristi 20 indeksa, po pet za svako područje.

Konkurentnost Hrvatske i usporednih zemalja prema IMD-u

U četiri kategorije solidni, u tri i dalje na samom dnu

Kao i lani, Hrvatska relativno dobro kotira u područjima međunarodne trgovine, razine cijena, zdravlja i okoliša te obrazovanja. U tim kategorijama nalazi se između 19. i 40. mjesta na ljestvici. Razmjerno smo konkurentni i u kategoriji stranih ulaganja.

Kao i lani, u tri kategorije smo na stabilnom, 63. mjestu: tržište rada, poslovno upravljanje te stavovi i vrijednosti relevantni za konkurentnost. U tim kategorijama niže ne možemo. U ostalim područjima imamo “velikih problema i potencijala za promjenu”. I to već nekoliko godina, ali nikako da taj potencijal iskoristimo za pozitivnu promjenu. Srećom, za sada nema ni značajnijih negativnih promjena.

>>Hrvatska najmanje konkurentna članica Europske unije

>>Hrvatska na ljestvici globalne konkurentnosti 60. od 63 ekonomije

>>Izvješće o globalnoj konkuretnosti 2017-2018: Srbija pretekla Hrvatsku

U tri područja koja se često navode kao prioritetna za reforme (porezna politika, institucionalni okvir i tehnološka infrastruktura) Hrvatska je između 52. i 55. mjesta na ljestvici. Od područja koja nisu u fokusu razvojne politike vrijedi izdvojiti vrlo lošu konkurentnost u područjima znanstvene i osnovne infrastrukture. I to je isto kao lani. Dakle, stabilno loše.

Utjecaj pandemije nije obuhvaćen u potpunosti

Ljestvica konkurentnosti IMD-a uključuje 255 kriterija od kojih se 163 odnose na statističke indikatore, a 92 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači, ožujku i travnju 2020. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2019. godinu.

Pandemija COVID-19 imala je utjecaj na sve aspekte života u 2020. godini. Međutim, podaci korišteni u izradi Svjetske ljestvice konkurentnosti za 2020. ne zahvaćaju u potpunosti taj utjecaj. Tvrdi podaci odnose se na 2019. godinu, a anketa gospodarstvenika provodila se od veljače do travnja 2020. i time samo djelomično uključuje utjecaj COVID-19. Na primjer, pokazatelji prilagodljivosti vladinih politika i kvaliteta zdravstvenog sustava mogu odražavati trenutnu krizu.

“Događanja tijekom pandemije i globalna očekivanja u post pandemijskom vremenu potiču nadu da bi mogle ubrzati toliko nam potrebne strukturne promjene. U teškim situacijama se snalazimo bolje nego u mirnim, to smo dokazali više puta, a svijest o potrebi dubokih promjena sada je sveprisutna, pa vjerujem da kao društvo možemo preispitati postojeće i ubrzati implementaciju novih paradigmi“, istaknuo je Ivica Mudrinić, prvi čovjek Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

U čemu smo napredovali

Pozitivne pomake u ocjeni konkurentnosti Hrvatska je ove godine zabilježila u sljedećim područjima:

• Gospodarski rezultati: – međunarodna trgovina (+4), strana ulaganja (+2), zaposlenost (+6) i cijene (+11),
• Efikasnost javnog sektora: javne financije (+1) i institucionalni okvir (+3),
• Efikasnost poslovnog sektora: – financije (+3),
• Infrastruktura: tehnološka infrastruktura (+2) i obrazovanje (+2).

Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području društvenog okvira (-5), osnovne infrastrukture (-2), te znanstvene infrastrukture (-2).

Izazovi

Kao izazovi za Hrvatsku u 2020. godini navedeni su:

• reformirati javnu upravu i teritorijalni ustroj države uz digitalizaciju javne uprave i njenih servisa,
• jačati sektore važne za samodostatnost u pogledu nacionalne sigurnosti, prvenstveno sektore hrane, lijekova i javnog zdravstva,
• jačanje investicija privatnog sektora kroz fondove rizičnog kapitala, poslovnih anđela i crowdfunding,
• reforma pravosuđa,
• ostvariti Tripe Helix koncept suradnje akademskog, poslovnog i vladinog sektora u jačanju inovativnosti i konkurentnosti.

U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, troškovna konkurentnost, pristup financiranju, dok su najlošije ocjenjeni: učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, stabilnost i predvidljivost politika, konkurentan porezni sustav te poslovno prijateljsko okruženje.

Okruženje: Slovenija napredovala, ostali stagniraju ili tonu

U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Osim Hrvatske, pozicije su od prošle godine zadržale Češka (33.), Mađarska (47.) i Bugarska (48.), dok su Poljska (39.), Rumunjska (51.) i Slovačka (57.) pale na ljestvici u odnosu na prošlu godinu. Jedino je Slovenija (35.) poboljšala svoju poziciju za dva mjesta.

I ovogodišnji rezultati pokazuju dominantan utjecaj pojedinih faktora na visoko rangiranje zemalja. To se posebno odnosi na međunarodnu trgovinu i ulaganja, zapošljavanje, otvorenost društva, mjere povezane s političkom stabilnosti te socijalnu i rodnu ravnopravnost. Osim toga, faktori učinkovitosti zdravstvenog i obrazovnog sustava, zajedno sa zaštitom okoliša imaju presudnu ulogu u pokretanju trendova konkurentnosti.

Singapur je i ove godine zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Danska, pa slijede Švicarska, Nizozemska, Hong Kong, Švedska, Norveška, Kanada i Sjedinjene Američke Države.

Indeksi konkurentnosti Hrvatske

Rezultati istraživanja mogu se preuzeti na stranici: www.konkurentnost.hr i www.imd.org/wcc.