Nova ljestvica globalne konkurentnosti pokazuje da je Hrvatska zauzela 63. mjesto među 141 svjetskim gospodarstvom. U odnosu na prošlu godinu Hrvatska je poboljšala poziciju za pet mjesta, ali je još uvijek najlošije plasirana zemlja Europske unije.
Tek nešto bolja je Grčka koja je pala za dva mjesta i sada je na 59. mjestu. Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2019. objavilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti.
Makroekonomska stabilnost i kvaliteta infrstrukture donijeli pomak
“Značajan napredak na ljestvici konkurentnosti Hrvatska duguje ponajviše makroekonomskoj stabilnosti i kvaliteti infrastrukture. Dosljedna nastojanje Vlade na fiskalnoj disciplini, rješavanju zatomljenih problema i povlačenju sredstava EU rezultirali su većom konkurentnošću Hrvatske. Vjerujem da će ovo biti poticaj našem društvu u cjelini za daljnji razvoj strukturnih promjena i poboljšanje regulatornih okvira i tako pridonijeti boljitku građana Hrvatske“, rekao je o ovogodišnjem rezultatu Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
>>Hrvatska na ljestvici globalne konkurentnosti 60. od 63 ekonomije
>>Izvješće o globalnoj konkuretnosti 2017-2018: Srbija pretekla Hrvatsku
Najveći pomak ostvarili smo u stupu makroekonomske stabilnosti gdje smo na 43. mjestu što je skok za 63 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Bolje smo rangirani i u stupu infrastrukture (32.), zdravlja (47.) i tržišta rada (94.).
U odnosu na prošlu godinu bilježimo pad u stupu institucija (77.), primjene ICT-a (60.), vještina (69.), tržišta proizvoda (86.), financijskog sustav (63.), poslovne dinamika (101.) te kapaciteta za inovacije (73.).
Kao konkurentske prednosti izdvajaju se inflacija (1.), visoki stupanj elektrifikacije (2.), trgovinske barijere (6.), kvaliteta cesta (13.) i prava radnika (14.).
Ovogodišnje izvješče ukazuje na iste slabosti kao i prošlih godina. Najlošiji smo u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (140.), opterećenju vladinim propisima (139.), efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (138.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (137.), sklonosti prema poduzetničkim rizicima (137.), fokusiranosti vlade prema budućnosti (137.), pronalaženju kvalificirane radne snage (137.), zapošljavanju i otpuštanja radnika (136.).
Singapur na vrhu smijenio SAD
Na vrhu ljestvice Singapur i Sjedinjene Države zamijenili su mjesta: Singapiur je trenutno najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo. Na trećem mjetu je Hong Kong, četvrta je Nizozemska, najbolje plasirana europska zemlja, a peta je Švicarska.
Najveći napredak na ljestvici zabilježili su Azerbajdžan, koji se popeo za 11 mjesta i sada jena 58. mjestu i Vijetnam koji je naredovao za 10 mjesta i sada je na 67. mjestu. Najveći pad, za deset mjesta, zabilježila je Indija koja je sada na 68. mjestu.
Gledano po regijama, u Istošnoj Aziji i pacifičkoj regiji najkonkurentniji su Singapur (1.), Hong Kong (4.) i Japan (6.), u Europi i Sjevernoj Americi SAD (2.), Nizozemska (4.) i Šcicarska (5,), a u regoji Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike Izrael (20.), Ujedinjeni Arapski Emirati (25.) i Katar (29.).
Euroazijsku regiju predvode Rusija (43.), Kazahstan (55.) i Azerbajdžan (58.). U Južnoj Americi i Karibima najkonkuretniji su Čile (33.), Meksiko (48.) i Urugvaj (54.), u Južnoj Aziji Indija (68.) i Sri Lanka (84,), a u Subsharskoj Africi Mauricijus (52.) i Južna Afrika (60.).
Ako usporedimo svjetske ljestvice globalne i digitalne konkuretnosti, odmah upada u oči da vrh na obje ljestvice drže SAD i Singapur. Među prvih deset na obje ljestvice su također Nizozemska, Švicarska, Hong Kong, Švedska i Danska. Blizu su Finska (11. na ljestvici globalne konkuretnosti i 7. na ljestvici digitalne konkuretnosti), Republika Koreja (13. na ljestvici globalne konkuretnosti i 10. na ljestvici digitalne konkuretnosti).
>>Hrvatska ima problem s usvajanjem novih tehnologija
>>Svjetska ljestvica digitalne konkuretnosti 2018: Hrvatska napredovala za četiri mjesta
Hrvatska je na ljestvici digitalne konkurentnosti 51, među 63 zemlje.
Za prosperitet nužna otvorenost novim idejama
Indeks globalne konkurentnosti 4.0 stavlja naglasak na 4. industrijsku revoluciju i inovacije koji promiču nove poslovne modele i ubrzavaju rast. Industrijska revolucija obuhvaća i odražava promjene koje su nastale pod utjecajem naprednih računalnih i komunikacijskih tehnologija i stvorile skok u razvitku nove industrijske paradigme. Da bi prosperirala, gospodarstva moraju biti otvorena novim idejama, efikasna u prihvaćanju promjena, odlučna graditi inovacijski ekosistem gdje su inovacije prisutne na svim razinama te ulagati u svoje zaposlenike kao ključnog čimbenika njihovog uspjeha. Indeks identificira prednosti i nedostatke svake pojedine ekonomije te pomaže odrediti bitna područja za poboljšanja i pratiti napredak.
Dvanaest stupova konkuretnosti
U istraživanju se analizira 12 stupova konkurentnosti: institucije, infrastruktura, primjena ICT-a, makroekonomska stabilnost, zdravlje, vještine, tržište proizvoda, tržište rada, financijski sustav, veličina tržišta, poslovna dinamika i kapacitet za inovacije. Stupovi konkurentnosti grupirani su u četiri skupine: poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem.
Ukupni broj indikatora je 103, a udjel “čvrstih” statističkih indikatora iznosi 70% dok se 30% indikatora odnosi na pokazatelje dobivene istraživanjem mišljenja gospodarstvenika. Stoga ukupni rang znatno manje ovisi o percepciji, a više o statističkim pokazateljima. Ovim istraživanjem obuhvaćeno je 99 posto svjetskog BDP-a i 94 posto svjetske populacije.
Metodologija također mjeri i udaljenost zemlje od „idealnog stanja“ ocjenom od 0 do 100 te u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je poboljšala svoju ocjenu za 1,8 i ona sada iznosi 61,9 što znači da smo za 38,1 udaljeni od idealnog stanja (ocjena 100).
Ovogodišnje izvješće posebnu pažnju usmjerava na brigu o okolišu koja postaje bitna za održivi rast gospodarstva zemlje. Fokus je stavljen na klimatske promjene koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju zbog ekstremnih vremenskih promjena te zagađenje okoliša, korištenje obnovljivih izvora energije i dostupnost pitke vode.
