Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku za srpanj, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, nakon skromnog porasta u lipnju (+0,1%), zabilježile su pad na mjesečnoj razini za 0,5 posto. Na godišnjoj razini također je zabilježen pad četvrti mjesec zaredom, pri čemu su u srpnju cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosjeku bile niže za 0,3 posto. U razdoblju od siječnja do srpnja prosječne potrošačke cijene bile su više 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
Promatrano prema skupinama i namjeni potrošnje, najveći generator pada potrošačkih cijena na mjesečnoj razini su cijene odjeće i obuće koje u strukturi potrošačke košarice sudjeluju sa 6,38 posto, a u srpnju su bile niže za 9,5 posto. Padu cijena u ovoj kategoriji najviše su pridonijela sezonska sniženja. Nadalje, cijene hrane i bezalkoholnih pića u prosjeku su bile niže za 0,9 posto dok su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva bile niže za 0,3 posto.
Na godišnjoj razini najviše su pale cijene goriva
Promatrano prema skupinama i namjeni potrošnje na godišnjoj razini, najveći generator pada su cijene prijevoza koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto više od 15 posto. Unutar navedene kategorije, pad cijena je prije svega podržan padom cijena u kategoriji goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva (-9,7%) koja u ukupnoj strukturi sudjeluje sa 6,9 posto. Posljedica je to prelijevanja pada cijena sirove nafte na globalnim robnim tržištima. Slijede kategorije stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (-1,7%) te obrazovanje (-0,7%).
S druge strane, ublažavanju pada potrošačkih cijena na godišnjoj razini najviše je pridonijela kategorija alkoholna pića i duhan s rastom od 4,5 posto, čiji je udjel u ukupnoj strukturi 5,2 posto.
Promatrajući cijene dobara i usluga bez energije, cijene su na godišnjoj razini u srpnju bile više 0,9 posto (+1,5% kumulativno u razdoblju od siječnaj do srpnja), dok su ukupno bez energije i hrane bile više za jedan psoto (+0,9% godišnje u prvih sedam mjeseci) što ukazuje na snažan utjecaj pada cijena energije.
Promatrano prema posebnim skupinama, potrošačke cijene dobara koje u strukturi čine 74 posto u srpnju su na godišnjoj razini bile niže za 0,9 posto, dok su cijene usluga zabilježile godišnji rast od 1,6 posto.
Analitičari RBA u drugoj polovici godine očekuju daljnji pad prosječnih potrošačkih cijena na godišnjoj. U osnovnom scenariju u ovoj godini trebali bismo zabilježiti stagnaciju potrošačkih cijena u odnosu na 2019. Međutim, šok ponude i zamjetno niža potražnja sugeriraju da su ove procjene izložene negativnim rizicima. Konvergencija cijena usluga k europskom prosjeku blago će usporiti, dok će razina cijena energije i dalje biti na zamjetno nižim razinama u odnosu na prošlu godinu.
S oporavkom gospodarstva 2021. analitičari RBA očekuju povratak umjerenog rasta cijena. Temeljna inflacija, koja ne uključuje cijene poljoprivrednih proizvoda, energije ni administrativne cijene, i dalje će se kretati oko 1,5 posto.
