Horvat najavio ukidanje 320 administrativnih procesa te uštede vrijedne 640 mil. kuna

Želimo digitalizaciju i pozitivne trendove, ali treba mijenjati zakon o radu koji je nefleksibilan. Zakon ne predviđa da možete raditi u dvije tvrtke, na dva radna mjesta, ne predviđa da možete raditi od kuće, poručila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja

193
ministar Horvat
Urednica Zrinka Grancarić, predsjednica HUP-a Gordana Deranja i ministar gospodarstva Darko Horvat (izvor: HRT)

U sljedećih 14 dana Vladi ćemo predložiti ukidanje 320 administrativnih procesa, najavio je ministar gospodarstva Darko Horvat gostujući u Temi dana HRT-a.

Ministar Horvat i predsjednica HUP-a Gordana Deranja komentirali su u Temi dana rezultate HUP skora, alata kojim poslodavci mjere napredak u provedbi reformi u 12 ključnih područja. U usporedbi s prošlom godinom HUP skor je manji za jedan bod dok usporedba sa zemljama članicama EU iz Srednje i Istočne Europe pokazuje da smo najmanje konkurentni i da se najsporije mijenjamo.

“HUP skor je alat kojim želimo ukazati koji je smjer dobar, a što nas koči, u čemu zaostajemo i na kojim bismo područjima trebali više raditi kako bismo bili bolji u usporedbi s konkurentnim zemljama koje promatramo”, objasnila je Gordana Deranja.

Naglasila je da se HUP skor kao alat za mjerenje temelji na podacima Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija i Državnog zavoda za statistiku te odgovarajućih institucija u drugim zemljama, a ne na subjektivnom mišljenju poslodavaca. Rezultati se objavljuju dva puta godišnje.

>>HUP skor: Opterećenje gospodarstva i dalje je previsoko

Predsjednica HUP-a ponovila je da imamo dobre rezultate u fiskalnoj konsolidaciji, da imamo suficit proračuna, da zahvaljujući sređivanju javnih financija imamo bolji kreditni rejting što rezultira nižim kamatnim stopama odnosno jeftinijim i dostupnijim kapitalom.

“Da nema pokazatelja koji nas vuku prema dnu, ukupna slika bila bi znatno bolja. Na žalost, imamo pokazatelje koji stagniraju, a neki i padaju. To su tržište rada, opterećenje ukupnog gospodarstva, mirovinski i zdravstveni sustav, teritorijalni ustroj te dobivanje građevinskih dozvola ili pokretanje biznisa”, pojasnila je Deranja.

Presporo se mijenjamo

Ministar Horvat priznao je da se “presporo mijenjamo” i da se neke zemlje u okruženju “mijenjaju puno brže i rade neke stvari fleksibilnije”. No, umjesto da prihvati HUP skor kao putokaz što treba ispraviti, ministar je ipak pokušao osporiti rezultate  tvrdnjom da se temelje na izvješćima Svjetske banke Doing Business i Svjetskog gospodarskog foruma, koja su “subjektivna”.

“Jedna doza subjektivnosti u jednoj i drugoj ljestvici daje nam pravo da sami sebe gledamo na drugačiji način nego nas gleda okruženje”, rekao je ministar Horvat, iako se HUP skor temelji na podacima hrvatskih institucija koji se onda uspoređuju s podacima drugih zemalja.

Dodao je također kako on dolazi “iz kraja u kojemu se gospodarske prilike obavljaju malo drugačije nego u prosjeku Hrvatske” te da “niti jedan poduzetnik iz tog kraja nije kontaktiran niti je sudjelovao u ocjenjivanju”. No, nisu kontaktirani ni poduzetnici iz drugih krajeva Hrvatske jer se HUP skor ne temelji na subjektivnom mišljenju poduzetnika, nego – kao što je već rečeno – na podacima HNB-a, Ministarstva financija i DZS-a.

Ministar Horvat: Rasteretit ćemo gospodarstvo za daljnjih 640 mil kuna

Horvat rekao je da su u Ministarstvu identificirali i analizirali gotovo četiri tisuće propisa te da će na temelju toga u sljedećih 14 dana Vladi “u obliku akcijskog plana” predložiti ukidanje 320 administrativnih mjera. “Sigurni smo da će akcijski plan kroz takozvanu standardnu metodu mjerenja, SCM, rasteretiti u sljedećoj rundi hrvatsko gospodarstvo za dodatnih 640 milijuna kuna.”

“Sve što ide u smjeru rasterećenja gospodarstva i generalno u pozitivnom smjeru, mi podržavamo”, odgovorila je predsjednica HUP-a. “Uostalom, mi smo i socijalni partner i trebamo surađivati kako bi zemlja i gospodarstvo išli u dobrom smjeru. No, za sada nemam što komentirati. Kada ministar bude imao gotove prijedloge, vjerojatno ćemo kroz socijalni dijalog o tome raspravljati.”

“Ono što smo naglasili je činjenično stanje u ovom trenutku. Kroz poreznu reformu vidi se napredak, ali u područjima koja do sada nisu obuhvaćena nekim značajnijim pomacima učinak će se pokazati ako se ostvari ovo o čemu ministar govori”, rekla je Deranja. “Mirovinska reforma kreće od sljedeće godine, kurikularna reforma je započela i i treba tek pokazati učinak, a u obrazovnom sustavu ima još puno drugih stvari koje treba popraviti.”

“Kada pogledate proračun, vidjet ćete da najviše odlazi na zdravstvo i mirovine. Tu ozbiljne reforme nismo vidjeli. Sad imamo najavu mirovinske. Vidimo da liječnici odlaze, vidimo nezadovoljstvo visinom plaća… Ali nitko ne govori o samom sustavu. Ima li unutar sustava prostora za poboljšanja? Uvijek u prvi plan ističemo učitelje i druge službe bez kojih država ne može funkcionirati. No, imamo i javna poduzeća u kojima su plaće više nego u realnom sektoru, imaju i visoke otpremnine, a gubitaši su”, ponovila je što zamjeraju poslodavci. “Mislim da tu ima dovoljno prostora za preraspodjelu kojom bi svi bili zadovoljni.”

Digitalizacija administrativnih procesa

Ministar Horvat ponovio je da početkom iduće godine kreću promjene kojima bi se trebalo popraviti upravo ono u čemu smo na ljestvicama Svjetske banke i Svjetskog gospodarskog foruma najlošiji.

“Elektroničko poslovanje u Hrvatskoj gotovo da ne postoji, sustav ne funkcionira. Na ljestvici sa 190 zemalja smo 156. Godina 2019. mora biti godina digitalne transformacija. Moramo se riješiti svih ‘papiroloških'” procesa, moramo se riješiti pečata, biljega i potpisa, te sve transformirati u jedan digitalni oblak i omogućiti puno fleksibilnije poslovanje.”

Na žalost, od digitalne transformacije poslovanja koju Horvat spominje smo još daleko. Za sada se još uvijek uglavnom bavimo digitalizacijom odnosno automatizacijom procesa.

Drugi je problem što ministar kao ključnu zapreku za pokretanje poslovanja vidi način osnivanja poslovnog subjekta. Naravno da je digitalizacija tog procesa pozitivan pomak, ali Vlada i Ministarstvo financija prilikom nedavne rasprave o paketu poreznih zakona baš nisu pokazali da razumiju probleme s kojima se susreću male tvrtke u prvim godinama poslovanja.

Ministar Horvat najavio je također da Vlada za početak iduće godine priprema mjere za rješavanje “ključnog segmenta koji u ovom trenutku nedostaje poslodavcima, a to je kvalificirani radnik”.  Namjera je sinergijskim efektom ostvariti pretpostavke i osigurati financiranje, rekao je ministar. “To znači da djeci omogućimo rast stipendija s 9 na 18 tisuća kuna, a poslodavcu da iz europskih strukturnih fondova pojedinačno povuče do 500 tisuća kuna ako se želi uključiti u ovakav edukacijski proces. Također, da mu refundiramo amortizaciju na ona radna sredstva koja su potrebna da bi se kroz srednjoškolski proces educirala kvalitetna radna snaga.”

“Sinergijom centralne države u formiranju kvalitetnog zakonodavnog okvira, lokalne samouprave u definiranju potreba gospodarstva u tim mikrosredinama i poslodavaca koji se moraju uključiti u stvaranje kvalitetnog radnika, postigli bismo ono što Nijemci Austrijanci i Švicarci rade već 30 godina”, rekao je Horvat.

Deranja: Zakon o radu treba olabaviti

Gordana Deranja rekla je da poduzetnici nisu opterećeni samo porezima. “Prethodni krug porezne reforme imao je puno više učinka na gospodarstvo, što se i osjetilo na porastu potrošnje. Ovogodišnja reforma je više usmjerena na građane. Najveći učinak imat će smanjivanje PDV-a. Ono na što smo mogli reagirati u ponudi je povećanje neoporezivih primanja: božićnice uskrsnice i sličnih davanja, što je ministarstvo prihvatilo. Međutim tu su parafiskalni nameti, davanja lokalnoj zajednici, nepotrebni ogromni administrativni troškovi koji nas usporavaju, ili nečinjenje administracije koje nam stvara troškove.”

“Želimo digitalizaciju i pozitivne trendove, ali treba mijenjati zakon o radu koji je nefleksibilan. Zakon ne predviđa da možete raditi u dvije tvrtke, na dva radna mjesta, ne predviđa da možete raditi od kuće. Na primjer, evidencija radnog vremena vas tjera da u svakom trenutku znate gdje vam je radnik. To treba olabaviti i prilagoditi poslodavcima”, poručila je Deranja.

“Razmišljamo o svemu tome. Ponavljam, 320 administrativnih procesa bit će manje sljedeće godine, a radimo na još jednom akcijskom planu kojim ćemo kroz reviziju parafiskalnih nameta predložiti vladi ukidanje odnosno smanjenje velikog dijela tih nameta”, rekao je na kraju ministar gospodarstva Darko Horvat.