Manje od pola korisnika Interneta u Hrvatskoj kupuje u online trgovinama, a oni koji kupuju kažu da im je najvažnija sigurnost transakcije i da roba koju su kupili odgovara opisu iz ponude. Najviše se kupuje na velikim web dućanima zbog šire ponude i povoljnijih cijena, dok se za hrvatske internetske stranice odlučuje tek 14 posto ispitanika. Nešto više od pola ispitanika kupuje i putem oglasa koji se objavljuju na društvenim mrežama.
Što se tiče prijevara na Internetu – većina ih nije iskusila, a oni koji nisu bili te sreće (13 posto) kao najčešće vrste prijevare navode kako im plaćena roba nije bila isporučena ili je isporučena roba bila lošije kvalitete od reklamirane.
Ovo su rezultati najnovijeg istraživanja Hrvatske udruge banaka o aspektima sigurnosti internetske kupovine koje je objavljeno uoči takozvanog Crmog petka ili izvorno Black Fridayja koji od 1962. u Sjedinjenim Državama označava početak sezone božićne kupovine. Termin Black Friday počeo se koristiti u SAD-u osamdesetih godina prošlog stoljeća, a u Hrvatskoj je postao popularan u posljednjih nekoliko godina.
Trgovci tog dana otvaraju vrata ranije i nude robu uz velika sniženja. U SAD-u to je tradicionalno dan u kojem se ostvaraju najveći dnevni promet u maloprodaji. Naravno, prihvatile su ga i internetske trgovine.
Hrvatska udruga banaka provela je istraživanje kako bi utvrdila koliko se korisnici koji češće kupuju putem Interneta osjećaju sigurnima, što im je pri tome najvažnije, na kojim stranicama najčešće kupuju (hrvatskim ili stranim web stranicama), kupuju li robu koja se nudi putem oglasa na društvenim mrežama i jesu li bili žrtve prijevare prilikom internetske kupovine te ako jesu, na koji način je napad na njih bio izveden.
Istraživanje je provedeno u listopadu 2018. godine na uzorku od nešto više od tisuću ispitanika opće populacije u Hrvatskoj. Rezultati se odnose na ispitanike koji se služe internetom (70% od ukupnog broja ispitanika), a rezultati aspekta sigurnosti internetske kupovine se odnose na ispitanike koji su se izjasnili kao online-kupci (46% od ispitanika koji se služe internetom)
Građani su sve oprezniji, ali prijetnje su uvijek prisutne
“Kao i proteklih godina, za Hrvatsku udrugu banaka i bankarstvo općenito, prioritet je
podizanje svijesti građana o mogućim prijetnjama prilikom online kupovine. U današnjem ‘digitalnom’ dobu, neophodno je kontinuirano educirati i informirati građane o načinima zaštite od potencijalnih prijevara. Banke ulažu značajna sredstava u najsuvremenije metode zaštite u skladu s visokim sigurnosnim standardima. Uspješnost napada na online bankovne usluge prvenstveno ovisi o spretnosti napadača da korisnike navedu da iz neznanja ili neopreznosti provedu neželjene aktivnosti”, rekao je prilikom predstavljanja istraživanja direktor HUB-a Zdenko Adrović.
O rezultatima istraživanju govorio je Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a. Upozorio je da prilikom kupovine na internetu kriminalci pokušavaju od građana dobiti osobne ili financijske podatke.
“Pokušavaju navesti građane da im te podatke dostave direktno ili da kupe robu na lažnim
stranicama, a kasnije roba ne bude isporučena ili je znatno lošije kvalitete. Iznimno je važno da građani na internetu budu jednako oprezni kao i u stvarnom životu. Nužno je da dobro razmisle s kim dijele osobne i financijske podatke. Internet kupovina se mora obavljati na stranicama koje su sigurne i provjerene te imaju oznaku https. Web stranice prodajnog mjesta moraju sami upisivati te ne slijediti linkove iz poruka s društvenih mreži ili elektroničke pošte”, poručio je korisnicima interneta.
“Rezultati istraživanja ukazuju na činjenicu da su građani sve oprezniji i informiraniji tijekom online kupovine, ali neophodno je kontinuirano upozoravati i naglašavati na moguće prijetnje’’, dodao je Parat.
Kupnja samo u provjerenoj trgovini
Među ukupno ispitanima koji se koriste Internetom, njih 54 posto ne kupuje putem Interneta jer se boje prijevare i ugroze privatnosti. Među onima koji su svladali taj strah i ipak kupuju putem Interneta, 36 posto ih kupuje samo na provjerenim internetskim
trgovinama koje pri transakciji zahtijevaju sigurnosnu provjeru plaćanja (Amazon, eBay, AliBaba, Google Shopping Search).
Samo deset posto ispitanih kupuje bez straha za svoju sigurnost i sigurnost svojih podataka. Među onima koji uopće ne kupuju putem Interneta najviše je ljudi starijih od 55 godina (tzv. baby boomers), a putem interneta najmanje se boje kupovati najmlađe
generacije – generacija Y (tzv. milenijalci – mlađi od 35) i generacija Z (punoljetni s najviše 22 godine starosti).
Među onima koji kupuju putem intrneta najoprezniji su milenijalci, a najmanje su oprezni najmlađi online kupci.
Kad se rezultati istraživanja promotre prema statističkim regijama pokazuje se kako je u kontinentalnoj regiji (60%) značajno veći udio onih koji ne kupuju putem interneta u usporedbi s jadranskom regijom (43%).
Nadalje, u jadranskoj regiji je veći udio (49%) onih koji kupuju putem online kanala, ali isključivo na provjerenim mjestima. U kontinetalnoj regiji je takvih 29 posto.
Udio onih koji kupuju bez razmišljanja o sigurnosti podjednako je nizak u obje regije.
Što je kupcima najvažnije
Prilikom kupovine putem Interneta hrvatskim online šopingholičarima najvažnija je sigurnost plaćanja (49%), a slijede oni kojima je najvažnije da roba odgovara opisu iz ponude (29%). Podjednak je udio (11%) onih koji navode da im je najvažnija sigurnost podataka i onih koji se ne mogu odlučiti što im je najvažnije tijekom online kupovine.
Hrvatskim online kupcima pravovremenost dostave robe prilikom kupovine internetom nije presudna. “Drukčije rečeno”, navodi HUB, “naši online šopingholičari su prilično tolerantna bića kad je dostava robe u pitanju”.
Kad se gledaju regije, obje podjednako malo preferiraju hrvatske web stranice: 13 posto ispitanika u jadranskoj i 14 posto u kontinentalnoj regiji. No, u kontinentalnoj regiji najveći broj ispitanika preferira strane web stranice (60%) dok je u jadranskoj regiji najveći udio onih kojima sjedište nije ključno (53%).
Kupnja putem društevnih mreža
U anketi je bilo postavljeno i pitanje o kupovini putem oglasa na društvenim mrežama. Rezultati pokazuju da 51 posto ispitanika ponekad kupuje robu i na taj način: njih 27 posto često, a 24 posto rijetko. Pri tome 49 posto ispitanika koristi isključivo stranice koje poznaju od ranije.
Prilikom kupnje putem oglasa na društvenim mrežama pokazale su se značajne statističke razlike prema dobi. Udio onih koji često kupuju putem oglasa na društvenim mrežama najmanji u skupini baby boomersa (10 posto), a najveći u skupini milenijalaca (39 posto).
Udio onih koji rijetko kupuju na takav način nešto je veći u skupinama generacije Z (29%) i generacije X (27%) u odnosu na baby boomerse (23 posto) i milenijalce (22 posto).
Udio onih koji uopće ne kupuju preko oglasa na društvenim mrežama najveći je među baby boomersima (67%). Slijede generacija Z (54%) i generacija X (53%), a najmanje ih je među milenijalcima (39%).
Promatrano po regijama, udio onih koji se ne koriste društvenim mrežama za online kupovine je veči u jadranskoj regiji (60%) u odnosu na kontinentalnu (30%) a u kontinentalnoj regiji je više onih koji barem ponekad kupuju na taj način (59%) u odnosu na jadransku regiju (41%).
Prevarenih 13 posto
Ispitanicima koji kupuju putem Interneta, postavljeno je i pitanje jesu li ikada bili žrtve prijevare. Većina ispitanika (87%) nije imala do sada takvo iskustvo, no 13 posto ih je bilo prevareno.
Oni koji su priznali da su bili žrtve prijevare kažu da je u većini slučajeva riječ bila o neisporuci dogovorene robe (46%) ili je isporučena roba bila lošije kvalitete od reklamirane (41%). Tu su razlike statistički značajne samo prema spolu ispitanika – udio muškarca (17%) koji tvrde kako su bili žrtva prijevare prilikom kupovine putem interneta veći je od udjela žena koje to tvrde (8 posto).
Preporuke za sigurniju online kupovinu
Hrvatska udruga banka uoči Black Fridaya objavila je i nekoliko preporuka za sigurniju online kupovinu:
- Zaposlenici banaka, kada kontaktiraju s klijentima telefonom ili elektroničkom poštom, NIKAD ih tim putem ne traže osobne podatke, podatke o PIN-u i slično;
- Dobro pazite na osobne podatke;
- Dobro razmislite o tome kakve podatke dijelite putem društvenih mreža;
- Online plaćanja radite samo preko sigurnih internetskih stranica (protokol https) i koristeći sigurne načine povezivanja na internet (javne Wifi mreže mogu biti rizične).
- Svaku sumnju u vezi vašeg online računa odmah prijavite banci;
- Pokušaj prijevare prijavite policiji čak i ako niste postali žrtva.
