Ideja o gradnji mosta kojim bi se otok Pašman povezao s kopnom potječe iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon što su 1972. mostom preko Ždrelca povezani otoci Pašman i Ugljan. Dva otoka imaju ukupno oko 8 tisuća stanovnika.
“Most je ključan za opstanak i ostanak stanovništva na našim otocima. Jedino otoci koji su spojeni s kopnom imaju prirast stanovništva. Pašman je najbliži otok do kopna, a nema most bez kojeg nema razvoja i opstanka. Gradnja stalne poveznice dovela bi do novih zapošljavanja i nižih troškova života na otoku”, smatra Krešimir Ćosić, načelnik Općine Pašman, za Zadarski list.
Most bi bio dug 2017 metara i trebao bi ići od kopna, preko otočića Ričula te prolaziti kraj Galešnjaka, (“Otok ljubavi” u obliku srca koji se nalazi u Pašmanskom kanalu, do punte između Barotula i Pašmana. S kopnene strane most će biti povezan Jadranskom magistralom, državnom cestom D8 i s budućom zaobilaznicom Zadar – Pakoštane. Na samom otoku Pašmanu trasa se nastavlja preko čvorišta do državne ceste D110 i, glavne prometnicom otoka Pašmana i Ugljana.
Kinezi spremni i za koncesiju
“Predstavnici kineske kompanije CRBC (China Road and Bridge Corporation), koja gradi Pelješki most, naglasili su kako se most uz stručan i promišljen projekt može završiti relativno brzo. Za izgradnju mosta imamo podršku Vlade RH, a nadležno ministarstvo završava Studiju izvedivosti koja će reći može li se financirati preko EU fondova ili privatno-javnim partnerstvom”, rekao je Ćosić. Dodao je da su Kinezi, ako se projekt ne može financirati iz EU fondova, spremni koncesionirati most.
Nakon što je općinsko izaslanstvo obišlo gradilište Pelješkog mosta, predstavnici kineske kompanije osjetili su općinu Pašman kako bi se upoznali s mogućnostima izgradnje mosta Pašman – kopno. CRBC će početkom iduće godine uspješno završiti radove na Pelješkom mostu, a u Hrvatskoj već imaju svu potrebnu opremu i stručnjake koje bi angažirali ako se na lokalnoj i državnoj razini donese odluka o gradnji mosta Pašman – kopno, rekao je Ćosić.
Voditelj predstavništva CRBC-a u Hrvatskoj Lu Shengwei i glavni inženjer gradnje Pelješkog mosta Wang svojim su domaćinima ponudili suradnju u izradi idejnog projekta mosta.
Nakon radnog sastanka zajednički su brodom obišli predviđene lokacije na Pašmanskom kanalu za gradnju mosta s južne pašmanske i sjeverne turanjske strane.
Dvije Studije izvedivosti
“Izaslanstvo CRBC-a je oduševljeno geografskom pozicijom, čistim morem te turističkim i drugim gospodarskim potencijalima koje bi u budućnosti donijela povezanost kopna i otoka Pašmana, istaknuo je Ćosić.
Upitno je koliko će more postati čisto i koliko će krajolik ostati atraktivan turistima nakon izgradnje mosta možda će odgovoriti studija o utjecaju na okoliš koja će, vjerojatno, također jednom biti izrađena.
Ministarstvo sa 700.000 kuna financira dvije Studije izvedivosti. Prva verzija košta 400 milijuna kuna, a druga 617 milijuna kuna, pojasnio je Ćosić. Analiziraju se dva idejna rješenja, različita po tipu mosta i širini plovnog područja ispod njega.
“Kamenito dno i pogodna dubina od oko 13 metara u prosjeku činile bi ovaj most znatno jeftinijim od Pelješkog iako bi bili iste dužine”, naglašava Ćosić.
Za most postoji detaljan projekt te kompletna tehnička dokumentacija koju je 2002. izradio pokojni Jure Radić i njegov tim na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.
“Život na otoku ovisi o trajektu zato je pet otočnih općina s otoka Pašmana i Ugljana, dva otoka koji zbog povezanosti mostom u Ždrelcu čine jedinstvenu cjelinu, već potpisalo zajedničku inicijativu s kojom od Vlade RH, odnosno Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te traže da se 50-ak godina stara ideja o gradnji mosta Pašman – kopno uvrsti u prioritetne državne prometne projekte. Imamo podršku Vlade RH i nadležnog ministarstva i uvjereni smo da će se stoljetni san otočana vrlo skoro početi ostvarivati”. poručio je načelnik općine Pašman Krešimir Ćosić.
Arheološki nalazi u podmorju Otoka zaljubljenih i Ričula
Negativna strana priče o mostu je što bi se nadvio nad otočićem Galešnjakom i prelazio bi preko otočića Ričul. Galešnjak je zbog svog srcolikog oblika poznat kao “Otok ljubavi” ili “Otok zaljubljenih”. Nenaseljeni otočić površine 13 ha posjetila je i Beyonce sa suprugom J-Zijem kako bi na njemu proslavila rođendan.
Galešnjak i obližnji Ričul i njihovo podmorje bogati su raznovrsnim arheološkim svjedočanstvima o ljudskom naseljavanju na tim otočićima iz različitih prapovijesnih razdoblja. Dosadašnje spoznaje su da je prvo naseljavanje bilo prije najmanje 7000 godina, pa su nakon duže vremenske stanke ponovno izgradili naselje prije 3500 godina, kada su uzgajali i masline.
Naime, u podmorju između rta Tukljača na kopnu i Ričula su nađene koštice maslina stare 3500 godina, što ih čini najstarijim na ovom dijelu Jadrana. Nalaz tih koštica promijenilo je dotadašnje spoznaje. Do tog bioarheološkog nalaza vjerovalo se je da je uzgoj maslina na hrvatsku obalu došao posredstvom starih Grka, no ovim otkrićem se je otkrilo da su se ovdašnji ljudi bavili maslinarstvom znatno prije.
Polovicom lipnja 2019. otkriveni su nalazi koji svjedoče da je bio naseljen u starijoj fazi mlađega kamenog doba, prije nešto više od 7000 godina. U podmorju između otočića Ričula i Galešnjaka otkrivena je kamena konstrukcija kojom je premoštena pličina. Ronioci su ju pronašli na dubini od šest metara. More je tad bilo oko pet metara niže razine od danas, a Ričul je bio poluotok. Zbog naseljavanja Galešnjaka napravili su umjetni most. Ispred sebe su bacali ili slagali krupnije lomljeno amorfno kamenje. Tako su izgradili pravocrtnu konstrukciju sve do Galešnjaka, na kojemu su sa svih strana bili zaštićeni i lako su mogli braniti pristup tomu otoku.
U blizini rta Tukljača nalazi se i mjesno turanjsko groblje.
