Zbog velikog broja neriješenih slučajeva legalizacije nelegalne gradnje Vlada je prije otprilike godinu dana inicirala izmjene koje su omogućile produljenje roka za legalizaciju do 30. lipnja ove godine. Izmjenama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, međutim, naglašavaju u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, uvjeti ozakonjenja ostaju isti.
To znači da se legalizirati može samo ona zgrada koja je nastala odnosno koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju snimanja iz zraka započetog 21. lipnja 2011. ili na drugoj državnoj digitalnoj ortofoto karti, ili katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi nastaloj do 21. lipnja 2011. Zgrade izgrađene nakon 21. lipnja 2011. ne mogu se ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama niti uz novi zahtjev.
Od stupanja Zakona na snagu do sredine siječnja, nadležne su institucije zaprimile 10.378 novih zahtjeva, a od tog broja riješeno ih je pravomoćno 1.878, kažu u Ministarstvu.
Do “starog” odnosno prethodnog roka koji je istekao 30. lipnja 2013. godine zaprimljeno je 826.948 zahtjeva, a do sredine siječnja ove godine riješene su gotovo tri četvrtine prijava odnosno izdano je 618.041 rješenje.
Najveći broj zahtjeva riješen je u pojedinim gradskim uredima – Dubrovniku, Vukovaru, Bjelovaru, Zagrebu, Poreču, Virovitici te Umagu. Svi su oni riješili preko 90 posto zaduženih zahtjeva iako je dio zahtjeva nekih ureda prebačen na rješavanje u Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada – AZONIZ ustanovljenu kako bi pomogla županijama i gradovima koji ne uspijevaju rješavati predmete u zadanim rokovima.
Najbolji rezultat ima Primorsko-goranska županija
Na razini županija postotak uspješno riješenih zahtjeva nešto je niži. Najbolji rezultat do sada ima Primorsko-goranska županija u kojoj je riješeno 74,15 posto zahtjeva bez pomoći AZONIZ-a. Visoki postotak riješenosi imaju i Međimurska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravskaa, Krapinsko-zagorska te Koprivničko-križevačka županija, ali smanjenje ukupnog zaduženja mogu djelomično zahvaliti prebacivanju dijela zahtjeva na rješavanje u AZONIZ.
Najmanji postotak riješenih zahtjeva imaju upravni odjeli u Karlovačkoj županiji (46,13 posto uz 6.800 zahtjeva prebačenih u AZONIZ) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (48,81 posto uz 11.950 zahtjeva prebačenih u AZONIZ), Sisačko-moslavačkoj županiji (58,46 posto uz 11.700 zahtjeva prebačenih u AZONIZ). Među gradovima, najslabiji rezultat do sada imaju upravni odjeli Makarske ( riješeno 51,38 posto zahtjeva uz 872 prebačena u AZONIZ) i Trogira (54,37 posto uz 450 zahtjeva prebačenih u AZONIZ).
Kako navode u Ministarstvu, tijek izdavanja rješenja o legalizaciji ažurira se svakodnveno, a izvješće je moguće pratiti na njihovim web stranicama.
Iako su prošlogišnjim izmjenama Zakona uvjeti ozakonjenja ostali isti, došlo je do promjena načina raspodjele sredstava od naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru čime se željela zadržati postignuta brzina rješavanja zahtjeva.
Preraspodjela prihoda
Prema novom rasporedu 40 posto – umjesto dotadašnjih 50 posto – sredstva naknade prihod su državnog proračuna, a 30 posto sredstva naknade prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem se području nezakonito izgrađena zgrada nalazi. Preostalih 30 posto (umjesto dotadašnjih 20) raspoređuje se ovisno o tome koje tijelo rješava predmet.
Raspodjela naknada od legalizacije
Ako rješenje o izvedenom stanju donosi upravno tijelo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, sredstva idu gradu odnosno županiji dok u slučajevima u kojima rješenje o izvedenom stanju donosi Agencija umjesto upravnog tijela naknada ide u državni proračun.
Do 16. srpnja prošle godine u državni je proračun uplaćeno 749,5 milijuna kuna prihoda od naknade za zadržavanje. Jedinice lokalne samouprave prihodovale su 449,7 milijuna kuna, a upravni odjeli općina i gradova odnosno županija 299,8 milijuna kuna.
Prihodi od legalizacije (u mil.kn)
| Prihod proračuna | Jedinice lokalne samouprave | Upravni odjeli | |
| do 16.7.2017. | 749,47 | 449,68 | 299,79 |
| od 16.7.-12.12.2017. | 25,91 | 19,43 | 19,43 |
| Ukupno | 775,38 | 469,11 | 319,22 |
| Ukupno do 12.12.2017. | 1.563,69 | ||
| Izvor: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja | |||
Nakon izmjena zakona pa do sredine prosinca prošle godine, u proračun je uplaćeno dodatnih 25,9 milijuna kuna. Gradovi i općine prihodovali su 19,4 milijuna kuna jednako kao i upravni odjeli županija. Ukupno su država te gradovi, općine i županije na legalizaciji do sada ostvarili dakle više od 1,5 milijardu kuna prihoda.
Prilikom izmjena Zakona predlagač Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja tvrdilo je kako će se njegovim donošenjem smanjiti broj slučajeva u kojima je mogućnost ozakonjenja zgrada isključena, a samim time i povećati broj zgrada koje se mogu ozakoniti. Također, produžen je rok na koji se privremeno mogu zaposliti službenici koji u upravnim tijelima donose rješenja o izvedenom stanju.
Legalizacijom nezakonito izgrađenih zgrada država nastoji riješiti višedesetljetni problem bespravno izgrađenih objekata i uvesti red u prostorno uređenje države. Postupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nadležnom upravnom odjelu koji izdaje akte za gradnju na području na kojem se građevina nalazi.
Za one građevine koje su bespravno sagrađene ili rekonstruirane nakon 21. lipnja 2011., a vlasnici ih žele legalizirati, potrebno se obratiti lokalnom upravnom tijelu nadležnom za izdavanje dozvola za gradnju radi provjere mogućnosti reguliranja statusa građevine prema Zakonu o gradnji.
Tekst je obavljen u Privrednom vjesniku od 29. siječnja 2018. (br. 4014) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.
