Energetskom obnovom 11 javnih objekata do uštede od 30 mil. kuna godišnje

Najveći projekti energetske obnove napravljeni su po ESCO modelu u kojem se investitor naplaćuje kroz planirane uštede na energentima u unaprijed određenom razdoblju

392
energetska obnova javnih objekata KBC Firule
Projekt poboljšanja energetske učinkovitosti splitskog KBC-a na Firulama vrijedan je 209 milijuna kuna, a njime bi se trebale ostvariti uštede od 10,5 milijuna kuna godišnje

Krajem svibnja Vlada je produžila financiranje provedbe Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014.-2015. godine koju je predložilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.

U praksi to znači da će 11 objekata, među njima nekoliko bolnica, jedna kaznionica, sveučilišni kompleks… planiranom obnovom u konačnici uštedjeti više od 30 milijuna kuna godišnje.

Ukupna vrijednost ugovorenih projekata iznosi 628,2 milijuna kuna, a država će ih sufinancirati s gotovo 200 milijuna kuna.

Najveći projekt – KBC Firule

Najveći je među njima projekt poboljšanja energetske učinkovitosti splitskog KBC-a na Firulama vrijedan 209 milijuna kuna kojim bi trebale biti ostvarene uštede od 10,5 milijuna kuna godišnje. Na obnovi ove splitske bolnice radila je žminjska tvrtka Rudan.

“Projekte energetske učinkovitosti provodimo od 2000. godine. U početku su to bili projekti uštede vode, a posljednjih šest ili sedam godina bavimo se optimizacijom potrošnje svih energenata. Kompletna energetska obnova objedinjuje sve naše prethodno iskustvo, a svi najveći projekti napravljeni su prema ESCO modelu, u kojem je tvrtka Rudan investitor i voditelj, a naplaćuje se kroz planirane uštede na energentima u unaprijed određenom razdoblju”, govori član Uprave Rudana Danijel Benčić.

Po ESCO modelu najprije su 2015. radili energetsku obnovu splitske bolnice Križine, slijedila je energetska obnove opće bolnice Karlovac koja je dovršena 2016. godine, a trenutačno se dovršava energetska obnova bolnice Firule. “Nakon Firula čeka nas projekt bazena Poljud za koji su pripreme već u punom jeku”, dodaje Benčić.

Energetskom obnovom vrtića, škola, bolnica, stambenih zgrada bavi se i zaprešićka tvrtka Funda koja je trenutačno angažirana kao investitor na obnovi kaznionice u Lepoglavi započetoj u listopadu prošle godine.

Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2014.-2015.

Objekt Vrijednost ugovora Sufinanciranje FZOEU Godišnja ušteda
Kaznionica Lepoglava 38,4 mil. kn 15,22 mil. kn 1,69 mil. kn
Zatvorska bolnica u Zagrebu 8,88 mil. kn 3,43 mil. kn 389.127 kn
Sveučilište Sjever – Sveučilišni centar Varaždin 3,92 mil. kn 1,43 mil. kn 177.959 kn
Državni zavod za mjeriteljstvo, Zagreb 1,35 mil. kn 510.000 kn 60.132 kn
KBC Split, lokalitet Firule 209,01 mil. kn 61,06 mil. kn 10,57 mil. kn
Opća bolnica Varaždin 83,5 mil. kn 24,00 mil. kn 4,25 mil. kn
ŠC bazeni Poljud, Split 83,88 mil. kn 24,46 mil. kn 4,24 mil. kn
Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, Zagreb 41,28 mil. kn 13,28 mil. kn 2,00 mil. kn
Klinička bolnica Merkur, Zagreb 33,29 mil. kn 12,00 mil. kn 1,52 mil. kn
Opća bolnica Šibensko-kninske županije, Šibenik 60,42 mil. kn 19,99 mil. kn 2,89 mil. kn
Policijska akademija, Zagreb 64,17 mil. kn 24,00 mil. kn 2,87 mil. kn
*Projekti 1.-5. u postupku realizacije, 6. i 7. u postupku verifikacije, 8. u postupku izrade projekta, 9.-11. ugovori još nisu potpisani

Različita iskustva

Na objektima iz nacionalnog programa Ministarstva graditeljstva za podizanje energetske učinkovitosti rade nekoliko godina i imaju različita iskustva. “Postoje ministarstva i agencije koje su susretljive i uistinu pomažu i koriste svu raspoloživu infrastrukturu kako bi pomogli poduzetnicima da realiziraju i završe objekt na vrijeme, ali naišli smo i na dijelove sustava koji je bio trom i neučinkovit”, kaže Danijel Funda, član Uprave Funde.

Obje tvrtke svjedoče kako se zahvaljujući kompletnoj energetskoj obnovi mogu postići uštede na potrošnji energije od 50 ili više posto.

“Najveće projekte kompletne energetske obnove provodi država, odnosno Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja kroz Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), a sufinancira ih Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)”, podsjeća Benčić te dodaje kako je u protekle tri godine raspisan niz poziva koji su pridonijeli jačanju i razvoju građevinskog sektora.

“Naravno, nadamo da će takvih projekata biti i u budućnosti s obzirom na to da su vrlo zanimljivi ESCO tvrtkama, a istovremeno ostvaruju uštede i pružaju kvalitetnije uvjete rada i boravka svim korisnicima”, procjenjuje on.

U poslove energetske obnove ušla je i zagrebačka Spektar gradnja čija direktorica Biljana Čondrić kaže kako im je ESCO projekte teško financirati pa im samim time čine manji dio opsega posla. “Sada obnavljamo Zatvorsku bolnicu u Zagrebu. Cijela energetska obnova se provodi otprilike godinu i pol. Vrijednost radova, njih 40 posto, naplaćujemo iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost po mjesečnim računima, a ostatak u idućih 14 godina iz postignutih ušteda, također po mjesečnim računima”, pojašnjava Biljana Čondrić te dodaje kako se nada određenim promjenama u tom modelu koje bi im olakšale rad.

Projekti kompletne energetske obnove zahtijevaju stručan kadar – od planiranja do izvođenja. I Rudan i Funda zapošljavaju po 60 djelatnika različitih profi la, dok je u Spektar gradnji zaposleno njih 30.

Više projekata traži dodatnu radnu snagu

“Kapaciteta za odrađivanje ponuđenih poslova trenutačno imamo dovoljno”, ističe Benčić te dodaje kako će se s porastom broja projekata pojaviti i potreba za dodatnom radnom snagom. “Pretežito smo inženjerska tvrtka s jakom operativom koja izvodi strojarske i IT poslove pa pri kompletnoj energetskoj obnovi angažiramo niz podizvođača, uglavnom građevinske tvrtke. Iako smo prisutni na području cijele Hrvatske, trudimo se zbog niza
pogodnosti, angažirati radnu snagu s područja na kojem se projekt provodi”, dodaje on.

Postojećim kapacitetima zadovoljni su i u zaprešićkoj Fundi koja također za specijalizirane poslove angažira podizvođače s provjerenim iskustvom, visokostručne i direktno specijalizirane za pojedine djelatnosti, a za poslove poput proizvodnje i ugradnje stolarije, elektro i strojarske radove podizvođače angažira i Spektar gradnja.

U Fundi i Rudanu nisu osjetili posljedice odljeva kvalificirane radne snage, iako Danijel Benčić upozorava na to kako je općenito na tržištu nedostatak stručne i kvalificirane radne snage i više nego očit. “Nešto će se, najviše po pitanju cijene rada, morati drastično mijenjati ako želimo povratiti dio radne snage odnosno zadržati postojeće. U suprotnom neće biti moguće provesti u djelo sve najavljene projekte energetske obnove, odnosno dinamika provođenja tih projekata sigurno neće biti u onom tempu koji svi priželjkujemo i koji donosi nešto brži pomak u tom smislu za cijelu državu”, upozorava Benčić.

Spektar gradnja istodobno za širenje poslovanja nema prostora upravo zbog nedostatka radnika.

Osim u Rudanu, i u Fundi najavljuju kako će i u budućnosti sudjelovati u projektima koje je najavilo Ministarstvo graditeljstva, dok će o sudjelovanju u novim projektima u Spektar gradnji, ovisno o zauzetosti kapaciteta, odlučiti kada se natječaji pojave.

Tekst je objavljen u Privrednom vjesniku od 19. lipnja 2017. (br. 3983) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.