Zagrebačka vlast pod vodstvom gradonačelnika Tomislava Tomaševića priprema plan za oživljavanje kompleksa Zagrepčanke, nekadašnje Gradske klaonice i stočne tržnice u Heinzelovoj ulici. Ideja je na prostoru od sto tisuća četvornih metara realizirati projekt vrijedan stotine milijuna kuna koji bi se, kako piše Jutarnji list, “kolokvijalno mogao nazvati ‘Grad za mlade'”.
Ove godine u javnu raspravu (savjetovanje) bi trebao biti upućen dokument o utvrđivanju javnog natječaja za urbanističko-arhitektonsko rješenje gradskog projekta “Zagrepčanka”. Iz Grada su potvrdili da čine sve kako bi realizacija projekta krenula sljedeće godine. Podloga je i sociološka studija o projektu koja je objavljena u prosincu, u kojoj su predloženi mogući načini oživljavanja prostora bivše Gradske klaonice. Istraživanje je naručio Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada. Autorica studije je dr.sc. Jana Vukić, pročelnica Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a urednica arhitektica Ariana Korlaet, kako ističe Jutarnji “bivša supruga zamjenika zagrebačkog gradonačelnika Luke Korlaeta”.
U studiji se predlaže da prostor Zagrepčanke postane kombinirana stambeno-poslovna zona javne namjene, pri čemu bi se kompleks zaštitio kao industrijska baština. Na tom prostoru gradili bi se stanovi za mlade (izgradnja Možemo! se još prije izborne kampanje za lokalne izbore 2021. zalagao za izgradnju stanova za najam za mlade koji bi se po povoljnim uvjetima davali u dugoročni najam), javni park, Kulturni centar Trnje, manja tržnica, dječje igralište, vrtić, prostor za beskućnike te sportsko-rekreacijska zona…
“Prvo se rade podloge za urbanistički natječaj. Jedna od tih podloga je sociološka, druga koja se još uvijek radi je konzervatorska, a tek nakon toga se radi urbanistički natječaj što bi se tamo uopće moglo graditi. Nakon natječaja ide odluka Skupštine o pokretanju izrade Urbanističkog plana uređenja. Tek nakon toga se izrađuju Urbanistički planovi uređenja uz javnu raspravu, što na žalost traje godinu dana. Nakon toga se sve vraća u Gradsku skupštinu. Imamo još puno koraka kako bi se doista vidjelo što se tamo realizirati. Ali cilj nam je, kao i za druge prostore industrijske baštine, da se ti prostori revitaliziraju, da se nađe balans između javnih i komercijalnih sadržaja kako bi se to moglo financirati, i da ta industrijska baština više ne propada. Ne govorim samo o kompleksu Zagrepčanke, govorim o Gredelju, o Badelu i drugoj industrijskoj baštini”, rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević za Hrvatski radio.
Sklop klaonice i stočne tržnice bio je jedna od najvećih gradskih investicija između dva svjetska rata. Projektiran je i građen između 1928. i 1931. godine prema zamisli berlinskog arhitekta Waltera Fresea, specijaliziranog za izgradnju industrijskih sklopova slične namjene. Suvremeno postrojenje prerađivalo je domaću sirovinu, koristeći resurse pretežno agrarne strukture gospodarstva.
Povijesna cjelina industrijskog sklopa Gradske klaonice i stočne tržnice zaštićena je i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 2004. godine. Sklop zauzima istaknuto mjesto u graditeljskom naslijeđu Zagreba.
Spomenička obilježja imaju klaoničke hale, pogon za obradu crijeva krupne stoke, prostor za uzimanje uzoraka za trihineloskopsku analizu, sklop hladionica, ledane i vodotornja, tržna hala, kotlovnica i strojarnica, radničke praonice, garderobe i ambulanta te zgrada uprave i laboratorija, uredske prostorije i restauracija. Preostale zgrade u sklopu zaštićene povijesne cjeline, na kojima su izvedene naknadne veće građevinske intervencije, imaju ambijentalnu vrijednost.
Od sredine 1980.-ih godina postrojenja nekadašnje Gradske klaonice i stočne tržnice poslovala su u sastavu poduzeća Zagrepčanka mesna industrija nad kojim je 2000. pokrenut stečajni postupak, a Grad Zagreb je kupio zemljište površine 100.000 četvornih metara i pripadajuće nekretnine.
Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa pokrenut je sudski postupak na inicijativu fizičke osobe koja polaže pravo na vlasništvo zemljišta i objekata, čime su otežane daljnje investicije.
Premda se pokazao kao izuzetno pogodan poligon za aktivnosti civilnog društva, smještaj kreativnih industrija i povremene koncertne aktivnosti, u proteklih 15 godina zaštićena povijesna cjelina tog industrijskog kompleksa nema stalnu namjenu.
>>Bivša Zagrepčanka jedna od najvećih investicija između dva svjetska rata
>>Industrijska baština: Tvornica parnih kotlova i Prvomajska
>>Industrijska baština: Strojarnica za popravak lokomotiva i vagona
