Bivša Zagrepčanka jedna od najvećih investicija između dva svjetska rata

Sklop klaonice i stočne tržnice bio je jedna od najvećih gradskih investicija između dva svjetska rata, a projektiran je i građen između 1928. i 1931. godine prema zamisli berlinskog arhitekta Waltera Fresea

2116
Zagrepčanka
Sklop Gradske klaonice i stočne tržnice (ex Zagrepčanka) (foto: Muzej grada Zagreba)

Povodom skorog objavljivanja monografske publikacije Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive, kojom Muzej grada Zagreba zaključuje višegodišnji projekt, predstavljamo zagrebačke industrijske sklopove s baštinskim obilježjima koji imaju, uz kulturni, značajan razvojni potencijal.

Ovoga puta donosimo priču o Gradskoj klaonici i stočnoj tržnici, bivšoj Zagrepčanki. Projekt Muzeja se odvija u tri etape, a okosnicu čini ciklus triju studijskih izložbi: Modernizacija na periferiji Carstva (2010.), Industrijski centar države (2012.) i Vrijeme giganata (2016.). Voditelj projekta i autor koncepcije je viši kustos Muzeja grada Zagreba Goran Arčabić.

Sklop klaonice i stočne tržnice bio je jedna od najvećih gradskih investicija između dva svjetska rata. Projektiran je i građen između 1928. i 1931. godine prema zamisli berlinskog arhitekta Waltera Fresea, specijaliziranog za izgradnju industrijskih sklopova slične namjene. Suvremeno postrojenje prerađivalo je domaću sirovinu, koristeći resurse pretežno agrarne strukture gospodarstva.

Deset godina bez stalne namjene

Povijesna cjelina industrijskog sklopa Gradske klaonice i stočne tržnice zaštićena je i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 2004. godine. Sklop zauzima istaknuto mjesto u graditeljskom naslijeđu Zagreba.

Promišljeno je izveden spoj procesnih postrojenja, oblikovanih u skladu s načelima moderne funkcionalističke arhitekture, s tradicionalno uobličenim građevinama uz pristupnu ulicu. Vrijednost sklopa također se očituje u primjeni konstrukcijskih i oblikovnih rješenja (zenitalno osvjetljenje) te kombinaciji materijala (armirani beton, željezni konstrukcijski elementi, fasadni plašt izveden od cigle). Očuvane su izvornost i prepoznatljivost procesnog postrojenja te manjeg dijela opreme.

Spomenička obilježja imaju klaoničke hale, pogon za obradu crijeva krupne stoke, prostor za uzimanje uzoraka za trihineloskopsku analizu, sklop hladionica, ledane i vodotornja, tržna hala, kotlovnica i strojarnica, radničke praonice, garderobe i ambulanta te zgrada uprave i laboratorija, uredske prostorije i restauracija.

Poligon za aktivnosti civilnog društva

Preostale zgrade u sklopu zaštićene povijesne cjeline, na kojima su izvedene naknadne veće građevinske intervencije, imaju ambijentalnu vrijednost.

Od sredine 1980.-ih godina postrojenja nekadašnje Gradske klaonice i stočne tržnice poslovala su u sastavu poduzeća Zagrepčanka mesna industrija nad kojim je 2000. godine pokrenut stečajni postupak, a Grad Zagreb je kupio zemljište površine 100.000 četvornih metara i pripadajuće nekretnine.

Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa pokrenut je sudski postupak na inicijativu fizičke osobe koja polaže pravo na vlasništvo zemljišta i objekata, čime su otežane daljnje investicije.

Premda se pokazao kao izuzetno pogodan poligon za aktivnosti civilnog društva, smještaj kreativnih industrija i povremene koncertne aktivnosti, u proteklih 10 godina zaštićena povijesna cjelina tog industrijskog kompleksa nema stalnu namjenu.

Tekst je objavljen u Privrednom vjesniku od 17. srpnja 2017. (br. 3987) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.