Obnovljena zgrada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Riječ je o zaštićenom kulturnom dobru, djelu arhitekta Franje Kleina, koje se ističe po jedinstvenom neorenesansnom pročelju. U obnovu je ukupno uloženo 7,9 milijuna eura, a građevinski radovi vrijedni su 6,6 milijuna eura

106
obnovljena zgrada Pravnog fakulteta
Zgrada Pravnog fakulteta na Trgu Republike Hrvatske 3 u Zagrebu [Izvor: Pravni fakultet]

Završena je cjelovita obnova zgrade Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Trgu Republike Hrvatske 2-3.

Zgrada je zaštićeno kulturno dobro, a oštećena je u razornom potresu 22. ožujka 2020. godine. Ističe se po jedinstvenom neorenesansnom pročelju.

U građevinske radove uloženo je 6,6 milijuna eura, od ukupno 7,9 milijuna eura. Obnova je financirana uz pomoć Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Fonda solidarnosti Europske unije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u okviru instrumenta NextGenerationEU te Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Radovi na cjelovitoj obnovi započeli su u srpnju 2023., a glavni izvođač radova bile je tvrtka MDK Građevinar. Za restauraciju bila zadužena Jelena Mavrić Varga ispred tvrtke Terracotta. Glavni projektant u izradi projektno-tehničke dokumentacije bio je Studio Kušan.

“Najteži dio obnove bili su uređenje krovišta, sanacija podrumskog dijela te restauratorski radovi. Uz to je ojačana konstrukcijski, renovirana su pročelja te je zamijenjen velik dio instalacija. Ugrađen je novi lift kojim se dolazi od podruma do potkrovlja, a uređen je i manji zeleni prostor, koji je dodatno istaknuo ljepotu obnovljene zgrade”, rekao je o obnovi dekan Pravnog fakulteta Ivan Koprić. Dodao je, uz zahvalu svima uključenima u obnovu, da je ovim ulaganjem fakultet dobio sigurne i kvalitetne prostore za nastavu, znanstveno-istraživački i stručni rad.

Uskoro i obnova zgrade Rektorata

Zgrada Rektorata Sveučilišta u Zagrebu na adresi Trg Republike Hrvatske 14, koju je također koristio i Pravni fakultet, još uvijek nije u funkciji. Proces rekonstrukcije trebao bi početi uskoro, najavio je rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić.

“Otvaranje ponuda za zgradu Rektorata završeno je u petak. Nadamo se da ćemo analizom ponuda pronaći onu prihvatljivu kako bi i za glavnu zgradu mogli pokrenuti proces cjelovite obnove. Ona je najdragocjenija, najzahtjevnija i čeka poseban trenutak kako bi se moglo krenuti sa cjelovitom obnovom”, rekao je Lakušić.

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je pak da je ovom mandatu vlade obnovljeno 13.000 zgrada na području Zagreba i Petrinje.

>>Branko Bačić: Novi zakoni, rast sektora i izazov radne snage u građevinarstvu

Obnova 142 zgrade vrijedna 700 milijuna eura

“U ovom će mandatu biti obnovljene čak 142 zgrade u nadležnosti Ministarstva znanosti. Taj je projekt ukupno vrijedan preko 700 milijuna eura”, rekao je Bačić.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs istaknuo je da još uvijek traje obnova dviju zgrada Pravnog fakulteta na lokacijama Ćirilometodska i Nazorova ulica za koje je osigurano dodatnih 14 milijuna eura. One će se završiti sljedeće godine, upravo na 250. godišnjicu osnutka najstarije sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, Pravnog fakulteta.

Palača Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva

Obnovljena zgrada na Trgu Republike Hrvatske 2-3 je nekadašnja palača Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva. Djelo je vodećeg zagrebačkog arhitekta šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća Franje Kleina (arhitektonski biro Grahor i Klein).

Na bogato ukrašenom neorenesansnom pročelju posebno se ističu balkon na četiri kamena dorska stupa te četiri ženske figure odjevene u antičku odjeću koje predstavljaju godišnja doba ili radove u prirodi. Figure su originalno izrađene od viničkog kamena, vapnenačkog pješčenjaka, a nastale su, pretpostavlja se, u radionici Ljudevita Pierottija. Figure su zamijenjena 1967. kopijama.

Inače, vinički kamen je posebna vrsta kamena koja potječe iz Vinice, mjesta u sjevernoj Hrvatskoj, nedaleko od Varaždina. Ovaj kamen se odlikuje kvalitetom i dugotrajnošću, a tradicionalno se koristio za izgradnju kuća, mostova, crkava i drugih građevina.

Bočna su pročelja naknadno pojednostavljena, a III. kat nadograđen je 1922./1924. prema projektu Velimira Stiassnyja.

Uz trokatnu palaču dva su paviljona originalno namijenjena kao izložbeni prostor. Zbog svoje arhitektonske i povijesne vrijednosti, zgrada je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.

Trenutačno su u njoj smješteni uredi uprave i fakultetske službe, kabineti za 43 nastavnika, posudionica knjiga i četiri dvorane kapaciteta 230 mjesta. U planu je i izgradnja Baštinske knjižnice i čitaonice Pravnog fakulteta, gdje će biti pohranjeno više od 10.000 jedinica nacionalne pravne baštine.