Problem radioaktivnog otpada u Hrvatskoj bit će riješen gradnjom Centra za zbrinjavanje, rekao je u Saboru državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić. Zastupnici su pritom pitali ima li centar Čerkezovac (na Trgovskoj gori, pored granice s BiH), od kojeg se očito nije odustalo, sve potrebne dozvole i je li gotova studija o utjecaju na okoliš.
Katić je rekao da u budućem Centru neće biti visokoradioaktivno nuklearno gorivo iz Nuklearne elektrane Krško, koje će se, u dogovoru sa Slovenijom, ondje zbrinjavati.
U Centru u Hrvatskoj bit će nisko i srednje radioaktivni otpad, ne samo iz Krškog, nego iz industrije, medicine i znanosti, rekao je Katić tijekom rasprave o izmjenama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti.
“Trenutno je radioaktivni otpad zbrinut u dva skladišta koja su zatvorena. Nalaze se u Zagrebu. To su Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, skladište je zatvoreno 2006. godine, i Institut Ruđer Bošković, čije je skladište zatvoreno 2013. godine. Cjelokupni radioaktivni inventar tih skladišta je oko 11,5 kubičnih metara i bit će zbrinut u okviru planiranog Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada”, objasnio je Katić.
Radioaktivni otpad u privremenim skladištima zbrinut je sukladno pozitivnim zakonskim propisima, pod strogim sustavom nadzora kamera i sustavom protuprovalne zaštite, koji je 24 sata dnevno pod nadzorom dviju neovisnih institucija.
Unutar skladišta otpad se nalazi u posebno dizajniranim spremnicima. Ako je riječ o otpadu veće aktivnosti, stijenke tih spremnika su punjene betonom i olovom jer služe kao štitovi od zračenja. Kao štit se koriste još i parafin i plastika, ovisno o izvoru. Zidovi privremenog skladišta građeni su od debelog sloja betona i cigle zbog dodatne zaštite. U krugu 10 metara od skladišta zabranjen je pristup neovlaštenim osobama, a to ujedno predstavlja i granicu na kojoj je brzina doze ionizirajućeg zračenja jednaka prirodnom zračenju.
Katić je dodao kako će Hrvatska morati preuzeti postojeće količine radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane Krško, kao i one nastale u njenom budućem radu: “One su sada oko 1130 kubičnih metara, dakle puno su veće od ovih iz naših institucionalnih izvora. Procjene su da će količine očekivanog rada našeg Centra za zbrinjavanje biti oko 1400 kubičnih metara, a očekivane količine do 2043., do prvotno planiranog zatvaranja nuklearne elektrane, bile bi oko 1780 kubičnih metara”.
Hrvatska rješenje za skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško i institucionalnog otpada mora imati do 2023., dok će visokoradioaktivni otpad ostati u nuklearki do 2043. godine. Do 2060. Hrvatska mora imati rješenje i za odlagalište niskog i srednjeradioaktivnog otpada koje će predstavljati konačnu lokaciju.
