Sanacija kolnika Krčkog mosta bit će završena do turističke sezone 2022.

Po završetku druge faze u lipnju, obnova kolničke plohe mosta bit će privremeno obustavljena kako bi promet mostom tijekom turističke sezone, od lipnja do polovice rujna, zbog velikog opterećenja, tekao nesmetano, na oba kolnička traka

75
projekt sanacije Krčkog mosta

Prva faza radova na obnovi Krčkog mosta, koja obuhvaća obnovu istočnog kolničkog traka velikog luka mosta, trebala bi završiti do kraja veljače, piše Novi list. Radove izvodi konzorcij u kojem su tri domaće tvrtke – Sitolor, Spegra i Geotehnika. Ukupna investicija je vrijedna oko 55 milijuna kuna s PDV-om. Cjelokupna sanacija kolničke plohe trebala bi biti završena do turističke sezone 2022. godine.

Radovi na obnovi mosta podijeljeni su u četiri faze, a svaka od njih obuhvaća obnovu po jednog kolničkog traka na velikom i malom luku mosta. Tako je koliko-toliko ostvaren kompromis između potrebe da se tijekom radova ne zaustavlja promet preko mosta te brzine i kvalitete izvođenja radova.

Sanacija obuhvaća novu betonsku ploču, njeno ispiranje, a nakon toga treba pričekati povoljne vremenske uvjete za nanošenje dva sloja hidroizolacije i na kraju dva sloja asfalta. Postavit će se i novi, kontrolirani sustav za odvodnju, s obzirom na da se dosadašnji sustav sastojao od slivnika iz kojih su oborinske vode izravno slijevale u more i na kopno ispod mosta.

Radovi na istočnom traku velikog luka mosta ne kasne, iako je ove zime bilo mnogo kišnih dana, a i jaka bura je često ometala rad. Plan je završiti prvu fazu krajem veljače. Nakon toga će promet biti prebačen na istočni trak kako bi počela druga faza, odnosno sanacija kolnika na zapadnom prometnom traku velikog luka mosta. Radovi na tom dijelu mosta trebali bi biti završeni do 5. lipnja ove godine, rekao je Sanjin Velebit Pešut. glavni inženjer Hrvatskih cesta na ovom projektu.

Obustava radova tijekom turističke sezone

Po završetku druge faze obnova kolničke plohe mosta bit će privremeno obustavljena kako bi promet mostom tijekom turističke sezone, od lipnja do polovice rujna, zbog velikog opterećenja tekao nesmetano, na oba kolnička traka.

Oko 15. rujna kreće treća faza, na jednom od kolničkih trakova malog luka mosta. Sanacija malog luka izvodit će se kao i na velikom: prvo će biti saniran jedan trak u cijelosti, zatim će promet biti prebačen na njega, a potom će se sanirati drugi trak.

Sanacija kolničke plohe predstavlja završnu fazu sanacije Krčkog mosta koja traje, ističe Pešut, već gotovo dvadesetak godina.

“Ovi su radovi korisnicima najvidljiviji i najviše se osjete zbog prometovanja jednim kolničkim trakom i čekanja na semaforima. Ali do sad je izveden niz zahvata na nosivoj strukturi mosta, ispod kolnika, koji nisu utjecali na promet, ali itekako utječu na stanje mosta u cjelini. Sanirani su svi stupovi velikog i malog luka, kao i sami lukovi, uz izuzetak gornje plohe velikog luka koja će biti sanirana u sklopu sadašnjih radova.”

Radovi na malom luku potrajat će otprilike jednako dugo kao i na velikom, a cjelokupna sanacija kolničke plohe trebala bi biti završena do turističke sezone 2022. godine.

O Krčkom mostu

Krčki most je armirano betonski lučni most sagrađen 1980 godine. Gradnja je trajala nepune četiri godine što je zavidno kratak rok za izgradnju tako zahtjevne građevine. Velikim lukom premošten je morski tjesnac između otočića Sveti Marko i kopna, “Tihi kanal”, a malim lukom tjesnac između Svetog Marka i Krka, “Burni kanal”. Most je projektirao Ilija Stojadinović sa suradnicima Vukanom Naguljom i Bojanom Možinom, a gradile su ga tvrtke Mostogradnja i Hidroelektra.

Kada je izgrađen, postao je most s najvećim betonskim lukom u svijetu – luk od kopna do Svetog marka bio je dug 390 metara i za 85 metara nadmašio je most u Sydneyu. Ukupna duljina mosta je 1430 metara, a raspon manjeg luka je 244 metra. Kinezi su 1995. izgradili most Wanxian preko rijeke Jangce s lukom od 420 metara. Međutim, veliki luk je još uvijek najdulji armirano-betonski luk na svijetu izgrađen konvencionalnim metodama. Građen je metodom konzolne gradnje lučnih mostova koja je prvi put razvijena u Hrvatskoj gradnjom Šibenskog i Paškog mosta šezdesetih godina 20 stoljeća, a tijekom gradnje Krčkog mosta dodatno unaprijeđena.

Ljeti mostom dnevno prođe više od 28 tisuća vozila, a godišnje više od dva milijuna u jednom smjeru. Procjenjuje se da je od izgradnje do danas preko Krčkog mosta prošlo više od 84 milijuna vozila.

>>Institut IGH potpisao ugovor za projekt sanacije Krčkog mosta