Damir Vanđelić, privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba i okolice, bio je gost Nataše Božić u emisiji televizije N1 Točka na tjedan u kojoj je govorio o radu Fonda i o tome zašto nije prihvatio kandidaturu za gradonačelnika Zagreba. Istaknuo je kako je to odluka koja se tiče isključivo njega, da ju je donio sam i da stoji iza nje.
“S mog gledišta donio sam ispravnu odluku”, rekao je nesuđeni HDZ-ov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika.
“Smatram da je obnova Zagreba i okolice jedan od najvećih problema koje trenutno imamo i da se on ne može riješiti drugačije nego kroz Fond za obnovu koji je provedbeno tijelo definirano zakonom za kompletnu obnovu grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županija, a izmjenama zakona to je prošireno i na sva druga područja koja su oštećena potresom”, objasnio je Vanđelić. Dodao je da mu je najveći motiv da obnova bude što brža i kvalitetnija, te da u obnovi grada Zagreba pokušaju spojiti konstrukcijsku i energetsku obnovu, ali i neke elemente urbane obnove.
Premijer cijeni ovo što radim
Rekao je da ne vidi nikakvih problema u suradnji s premijerom nakon što je odbio kandidaturu te da bi ga začudilo da mu ne ponude da nastavi voditi Fond “jer to nisu ljudi koji reagiraju na taj način”.
“Mislim da premijer cijeni ovo što radim i da je naš odnos i dalje dobar. Od samog početka je bilo tako i naš razgovor bio je otvoren, smiren i usmjeren na to napravimo nešto zajedno.”
Moj najveći motiv je da obnova bude što brža i kvalitetnija, te da u obnovi grada Zagreba pokušamo spojiti konstrukcijsku i energetsku obnovu, ali i neke elemente urbane obnove
Postupak izbora ravnatelja Fonda je u toku, a o tome odlučuje Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, odnosno Komisija unutar Ministarstva kojoj je upravno vijeće delegiralo da razmotre kandidate, a Upravno vijeće će o odlučiti tko će biti ravnatelj.
Vanđelić smatra kako izbor ravnatelja ne usporava rad Fonda jer je ugovorom o privremenom ravnatelju koji traje godinu dana objema stranama osiguran prostor da se rad Fonda uredi na pravi način.
“Samo svojstvo privremenog ravnatelja već je završeno, budući da je Fond ustrojen i funkcionira već drugi mjesec. Polako smo se ekipirali i spremni smo. Izbor ravnatelja je na njima. Svatko treba raditi svoj posao.”
Potpora politike bitna je za uspješan rad Fonda za obnovu
Složio se da je potpora politike kako bi Fond bio uspješan bitna: “Ovaj zakon je kompleksan i sadrži elemente za koje je potrebna jaka potpora države. Riječ je o financiranju, o europskim fondovima… Na kraju krajeva, važna je suradnja ministarstava.”
Kao primjer je naveo podzakonski akt koji s priprema za idući tjedan kojim će se ujedinjenjem svih registara koji su pod ingerencijama različitih ministarstava građanima omogućiti lakše podnošenje zahtjeva.
“Sporo podnošenje zahtjeva je u ovom trenutku najveća prepreka obnovi”, naglasio je privremeni ravnatelj Fonda te dodao da će se maknuti “ako određena trvenja budu smetnja samoj obnovi”.
“Ako bilo kakvi osobni animoziteti stoje na putu dobrobiti građana, ja ću se odmah povući. Ali ja to ne vidim. Kod svih s kojima sam razgovarao posljednjih dana imam široku podršku da napravim zbog čega samo došao u Fond: da potaknem obnovu i da se ona ubrza.”
Vanđelić smatra kako “izazovna vremena kakva su pred nama zahtijevaju od svih političkih razina da stavimo glave skupa i da radimo svi zajedno”.
“Poruka o zajedništvu vrijedi za sva teška vremena poput ovih u kakvima se danas nalazimo. Svi smo,pomalo zaboravili da smo prije same pandemije i prije oba potresa razgovarali o recesiji koja nam dolazi. Recesija koja će doći iza pandemije i potresa bit će puno teža nego što smo mislili prije dvije godine. U svemu tom primjećujem da određeni ljudi koji bi mogli trošiti energiju da radimo svi zajedno to ne rade, nego energiju trošimo na određeno trvenje. To nije politička poruka, nego poruka vezana uz obnovu, uz stručnjake koji rade na terenu i koji uz potporu državnih institucija trebaju biti efikasniji. Ta efikasnost nam nedostaje, a nedostaje nam jer se trošimo na krive stvari”, razložio je Damir Vanđelić.
Maksimalna otvorenost
Dodao je kako bi mediji trebali pomoći Fondu da fokus bude na obnovi.
“Obnova je vrlo kompleksna. Trebamo pokušati građanima objasniti kako bi se obnova mogla ubrzati i kakva je njihova uloga, kakva je uloga upravitelja zgrade i tako dalje. To je prvi element. Drugi element je da mi kao Fond pokušavamo biti maksimalno vidljivi svim medijima. Razvijamo alate kako bi svi dokumenti bili na internetu, u Excelu. Možete pogledati sve naše troškove, nema skrivanja, nema reprezentacija, službenih automobila, Vrlo smo skromni.”
Recesija koja će doći iza pandemije i potresa bit će puno teža nego što smo mislili prije dvije godine
Na internetskim stranicama Fonda je pregled isplaćenih naknada. Na interaktivnoj karti može se kliknuti svaku zgradu i vidjeti kad je predmet urudžbiran odnosno riješen.
“Mjerimo broj dana od trenutka kada smo dobili zadatak do trenutka kada smo ga izvršili. Na isti ćemo način postupati s podacima o projektiranju, financijsko-tehničkoj kontroli, nadzoru, izvođenju… Svi ugovori će biti na web stranici koja je geolocirana. Kliknut ćete na adresu i vidjet ćete o koliko je novaca riječ, kakav je ugovor, tko je izvođač, tko je projektant… Tako će stanari i sve ostale zainteresirane strane moći dobiti uvid u te dokumente. Dodatno ćemo razviti alate s kojima će se moći vidjeti što radi koji izvođač, projektant i tako dalje. Bit ćemo maksimalno otvoreni”, ponovio je privremeni ravnatelj Fonda za obnovu.
Prokomentirao je i moguće probleme oko GDPR-a: “Mislim da GDPR ne bi trebao regulirati trošenje javnog novca. To mi više djeluje kao izlika”.
Zakon o obnovi predvidio je tehničko-financijsku kontrolu koja nakon projektanata i revidenta još jednom provjerava je li opravdano izvesti projekt baš tako, a uz državnu i unutarnju reviziju provest će se i vanjska revizija od strane renomirane svjetske kuće.
Cilj: Isplata naknada u roku od pet dana
Fond je do četvrtka , 4. veljače, od Ministarstva graditeljstva dobio 136 rješenja, uglavnom za isplatu novčanih naknada za obnovu građanima. Riječ je o zahtjevima za hitnu sanaciju iz lipnja, a ukupno je Ministarstvo zaprimilo 408 zahtjeva.
“Prosjek je osam do devet dana za obradu, a zadatak nam je da isplate budu unutar pet dana”, najavio je Anđelić. “Kada krenu radovi na uklanjanju i projektiranju trudit ćemo se da sve bude što brže. Da biste nešto poboljšali, morate mjeriti. Tako ćemo mi mjeriti koliko dana nam treba za neku aktivnost.”
Vanđelić je objasnio zašto se tek 10,5 mjeseci nakon potresa isplaćuju naknade za hitnu sanaciju.
“Treba razumjeti situaciju u kojoj smo se našli. Prvo, građane su posjetili statičari koji su procjenjivali uporabljivost objekta i lijepili tri boje naljepnica – crvene žute i zelene. Nakon toga grad Zagreb je naručio procjenitelje, sukladno zakonu o elementarnim nepogodama, da procijene štetu. Došli su ljudi koji su puno preciznije uzimali u obzir ta oštećenja i napravili su elaborat procjene šteta. Nakon toga, tek u rujnu, donesen je Zakon o obnovi koji je definirao da građani sami moraju podnijeti zahtjev i zapravo se proces okrenuo.
Podnošenje zahtjeva je relativno kompleksan posao
Građani su cijelo vrijeme mislili kako su podnijeli zahtjev, no sukladno zakonu o obnovi to se tako ne smatra. Građani moraju sami podnijeti zahtjev sukladno s ovih devet obrazaca koji su na internetu. To trebaju raditi kvalificirane osobe – ili upravitelji zgrada, ili predstavnik stanara ili ovlašteni inženjer – jer je to relativno kompleksan posao.
Zahtjeve trebaju raditi kvalificirane osobe – ili upravitelji zgrada, ili predstavnik stanara ili ovlašteni inženjer – jer je to relativno kompleksan posao
Kompleksnost proizlazi iz toga da je sama konstrukcijska obnova tehnički kompleksna, a pravno je kompleksno jer imate različite statuse određenih ljudi. Ljudi koji imaju invalidnu osobu u obitelji oslobođeni su participacije; ljudi kojima je to prvi stan imaju 20 posto participacije; oni kojima je drugi stan 50 posto i tako dalje. Ako je riječ o kulturnoj baštini, izvor financiranja je neki treći. Stvar je pravno-tehničko-financijski kompleksna. Na žalost to je tako. Teško je naći prečicu.”
Dvjestotinjak zgrada pokrenulo samoobnovu
Podsjetio je da Zakon predviđa i samoobnovu: “Građani koji imaju pričuvu ili kreditne linije mogu krenuti u samoobnovu sukladno podzakonskim aktima koji reguliraju da uzmete ovlaštene inženjere koji vam provode postupak. Dvjestotinjak zgrada je već u toj fazi. No, velika većina, oko 6300 privatnih zgrada po mojoj procjeni, neće ići u samoobnovu, nego čekaju obnovu koju će pokrenuti Fond. Druge opcije nema”.
Vanđelić je ponovo istaknuo kako je ključan problem mali broj podnesenih zahtjeva te da to treba ubrzati. Fond je dogovorio suradnju s Pravnim fakultetom: angažirano je tridesetak studenata ( abit će ih pedesetak), pripadnika Pravne klinike, koji će pomagati građanima u pripremi zahtjeva.
Također, Vlada će na sjednici u četvrtak donijeti izmjene prvog programa mjera kojima će se svi registri u ministarstvima povezati tako da građani više neće morati sami donositi niz dokumenata potrebnih za podnošenje zahtjeva. Uz pomoć Komore organizirat će se i radionica za upravitelje zgrada koji se, pokazalo se, nisu najbolje snašli.
“Napravit ćemo sve da obnova krene”, poručio je Anđelić.
Natječaji za sudionike u obnovi su spremni
Fond u ovoj godini raspolaže proračunom od 907 milijuna kuna, a Vanđelić je uvjeren da će novca za obnovu neće nedostajati: “Donošenjem zakona država se obvezala da će naći novac. Sklapaju se ugovori sa Svjetskom bankom, razmišlja se i o drugim načinima financiranja. No, idemo se dovesti u situaciju da nam obnova krene tako brzo da nam novac bude glavni problem”.
Tenderi za sudionike u obnovi koji se definirani u prvom programu mjera su prošli sve kontrole i spremni su za objavljivanje, najavio je privremeni ravnatelj Fonda za obnovu. “Tender za projektante na 52 milijuna kuna u prvom koraku je već objavljen u oglasniku javne nabave Europske unije, na hrvatskom jeziku. Mi smo spremni.”
Donošenjem zakona država se obvezala da će naći novac. No, idemo se dovesti u situaciju da nam obnova krene tako brzo da nam novac bude glavni problem
Ugovaranje projektiranja će moći početi tek u trenutku kada Fond dobije odluku Ministarstva. Naime, građani podnose zahtjev Ministarstvu graditeljstva, Ministarstvo donosi odluku koju predaje Fondu, a Fond odluku provodi. “Ako je odluka isplata naknade, mi provjerimo i isplatimo naknadu. Ako je odluka obnova, naručuje se elaborat procjene stanja, projekt… Očekujem da ćemo u idućih deset dana dobiti odluke koje se tiču uklanjanja obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, obnove višestambenih zgrada i izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća.”
Vanđelić je ponovio da je rok za početak obnove tri mjeseca. A obnova, objasnio je, počinje onime što građani vide. “Oni ne vide elaborat ocjene stanje ili projekt, nego uklanjanje objekata i početak obnove zgrada To neće biti tisuće zgrada, jer toliko zahtjeva nemamo. Trenutno imamo 108 zahtjeva za obnovu i uklanjanje.”
Neriješeni imovinski odnosi
Veliki problem s kojim se suočava protu potresna obnova su godinama neriješeni imovinski odnosi. “Imate situacije da su obiteljske zgrade koje postoje godinama na zemljištu osobe koja je umrla, a nije riješena ostavina.”
Trebat će, kaže, vremena da se takve imovinsko pravne situacije riješe, no uvjeren je da će svih 6300 zgrada biti obnovljeno.
Mislim da GDPR ne bi trebao regulirati trošenje javnog novca. To mi više djeluje kao izlika
Još jedan potencijalni problem mogao bi biti nedostatak građevinskih radnika, no Vanđelić smatra kako građevinske tvrtke u Hrvatskoj s relaksacijom kvota za uvoz radnika imaju mogućnost proširiti opseg rada za nekoliko milijardi kuna, a to je “sasvim dovoljno da obnova krene”.
Naglasio je također da će Fond za obnovu surađivati s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kako bi se uz konstrukcijsku obnovu odradili i drugi radovi za koje postoji mogućnost financiranja iz europskih fondova ili pričuve građana, poput ugradnje novog dizala ili podizanja energetske učinkovitosti zgrade.
Na kraju je poručio kako očekuje od svih sudionika u obnovi da u projekte ugrade što više domaćih komponenti. “Gospodarski patriotizam nije romantična ili nacionalna filozofija. M smo svi hrvatski porezni obveznici, iz poreza se financiraju škole, javni prijevoz, zdravstvo… Ako poslove obnove povjerite gospodarstveniku koji doprinosi tim porezima i prirezima, on će dio tog novca vratiti tamo odakle crpimo kvalitetu svog života. Gospodarski patriotizam uz element romantike ima pragmatičnu komponentu: sačuvajmo poreze unutar naše teritorijalne cjeline. Osim toga, ako, na primjer, cigle dovozimo iz neke druge zemlje, zbog emisije ugljičnih plinova ugrožavamo okoliš. Dakle, ima smisla da cigle dolaze iz mjesta koje je blizu mjestu gdje se cigle trebaju ugraditi”, objasnio je privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić.
