Copernicus, služba Europske unije za praćenje klime i vremena, objavila je u petak da je 2024. prva kalendarska godina u kojoj je probijen simbolični prag zagrijavanja od 1,5 Celzijevih stupnjeva godišnje te da je riječ o najtoplijoj godini u prosjeku otkako se bilježe podaci.
To ne znači da je premašeno ograničenje od 1,5 stupnjeva dogovoreno 2015. godine na konferenciji u Parizu, jer to ograničenje se odnosi na dugoročni prosjek tijekom desetljeća, ali nas opasno približava probijanju te granice jer emisije fosilnih goriva nastavljaju zagrijavati atmosferu.
Glavni tajnik UN-a António Guterres u novogodišnjoj poruci pozvao je sve zemlje da smanje emisije plinova koji utječu na zagrijavanje planeta. “Moramo skrenuti s ovog puta u propast – i nemamo vremena za gubljenje”, rekao je Guterres.
Prosječna globalna temperatura u 2024. bila je oko 1,6 Celzijeva stupnja viša u odnosu na temperaturu iz predindustrijskog razdoblja – vremena prije nego što su ljudi počeli sagorijevati velike količine fosilnih goriva – pokazuju podaci Copernicusa.
Time je za nešto više od 0,1 Celzijevog stupnja oboren rekord iz prethodne, 2023. godine, što znači da je posljednjih 10 godina najtoplije razdoblje u povijesti.
Druge organizacije koje prate klimatske promjene, poput britanskog Meteorološkog ureda (Met Office) i NASA-e, trebala bi također objaviti svoje podatke, navodi BBC. Očekuje se da će se konkretne brojke malo razlikovati, ali će potvrditi da je 2024. najtoplija godina do sada.
Ljudske aktivnosti najviše doprinose zagrijavanju
Zagrijavanju su najviše pridonijele ljudske aktivnosti i rekordno visoke popratne emisije stakleničkih plinova poput ugljičnog dioksida koje rezultiraju zagrijavanjem planeta.
Prirodne pojave kao što je El Niño – kada površinske vode u istočnom tropskom dijelu Tihog oceana postaju neobično tople – imale su manju ulogu u zagrijavanju.
“Najveći utjecaj na klimu imaju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi”, rekla je za BBC Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa.
Granica zagrijavanja od 1,5 Celzijevih stupnjeva je snažan simbol u međunarodnim klimatskim pregovorima otkako je dogovorena na konferenciji u Parizu 2015. godine. Mnoge zemlje, pogotovo one najugroženije, smatraju to pitanjem opstanka.
Rizici od klimatskih promjena, kao što su intenzivni toplinski valovi, podizanje razine mora i nestanak divljih životinja, bili bi mnogo veći pri zagrijavanju od 2 Celzijeva stupnja u odnosu na 1,5 Celzijevih stupnjeva, navodi se u izvješću UN-a iz 2018. No, unatoč upozorenjima sve smo bliže probijanju te granice.
“Kada ćemo točno prijeći dugoročni prag od 1,5 Celzijevih stupnjeva teško je predvidjeti, ali jasno je da smo na rubu”, kaže Myles Allen s Odsjeka za fiziku na Sveučilištu u Oxfordu i autor izvješća UN-a.
Raste i temperatura mora
Trenutačni trend vjerojatno nas vodi k tome da bismo dugoročnu granicu zagrijavanja od 1,5 Celzijevih stupnjeva mogli premašiti u ranim tridesetim godinama ovog stoljeća. To bi bilo politički značajno, ali ne bi značilo kraj borbe protiv klimatskih promjena.
“Ne možemo reći da je 1,49 Celzijevih stupnjeva u redu, a 1,51 je katastrofa”, objašnjava Zeke Hausfather, klimatolog na Berkeley Earthu, istraživačkoj skupini u SAD-u. “Svaka desetinka stupnja je važna i klimatski utjecaji postaju sve gori što je zagrijavanje veće”.
Svaki djelić stupnja globalnog zatopljenja pridonosi češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim prilikama, kao što su toplinski valovi i obilne kiše.
U prošloj godini zabilježene su visoke temperature u zapadnoj Africi, dugotrajna suša u dijelovima Južne Amerike, velike kiše u središnjoj Europi i neke vrlo jake tropske oluje koje su pogodile sjevernu Ameriku i južnu Aziju. I aktualni požari koji haraju Kalifornijom posljedica su (i) klimatskih promjena.
Osim temperature zraka, raste i temperatura mora. U 2024. temperatura svjetskih mora također je dosegla rekordne visine, kao i ukupna količina vlage u atmosferi.
Nepoznati uzroci dodatnog zagrijavanja
“Mislim da su temperature u 2023. i 2024. iznenadile većinu klimatologa – nismo očekivali da ćemo ovako rano vidjeti godinu sa zagrijavanjem većim od 1,5 Celzijevih stupnjeva”, kaže dr. Hausfather. “Od 2023. imali smo oko 0,2 Celzijeva stupnja dodatnog zagrijavanja koje ne možemo u potpunosti objasniti, povrh onoga što smo očekivali od klimatskih promjena i El Niña”, potvrđuje klimatski fizičar Helge Gößling s Instituta “Alfred Wegener” u Njemačkoj.
“Pitanje je je li ovo ubrzanje nešto trajno povezano s ljudskim aktivnostima, što znači da ćemo u budućnosti imati još brže zagrijavanje, ili je to dio prirodne varijabilnosti. Na to je jako teško trenutačno odgovoriti”, dodaje Gößling.
Unatoč ovoj neizvjesnosti, znanstvenici naglašavaju da ljudi još uvijek imaju kontrolu nad budućom klimom te da značajno smanjenje emisija može umanjiti posljedice zatopljenja.
“Čak i ako je probijemo tih 1,5 stupnjeva, još uvijek vjerojatno možemo ograničiti zagrijavanje u ovom stoljeću na 1,6, 1,7 ili 1,8 Celzijevih stupnjeva”, kaže dr. Hausfather. “To će još uvijek biti daleko, daleko bolje nego da nastavimo spaljivati ugljen, naftu i plin nesmanjenim intenzitetom i završimo na 3 ili 4 stupnja. To je i izuzetno važno.”
“Najtoplija zabilježena godina nije samo statistika, ona je upozorenje. Visoke temperature i ekstremne vremenske pojave postaju naša nova normala. Moramo djelovati odmah, 2025. mora biti godina djelovanja”, poručuje dr. Stephen Cornelius, zamjenik voditelja u odjelu globalne klime i energije u organizaciji World Weather Attribution.
“Moramo ograničiti globalne temperature kako bismo izbjegli pogoršanje posljedica klimatskih promjena, ali vremena je sve manje. Ako prijeđemo prag od 1,5 Celzijevih stupnjeva, suočit ćemo se s još većim izazovima i troškovima ponovnog snižavanja temperatura. Svaki djelić stupnja zagrijavanja važan je za ljude, prirodu i našu budućnost”, zaključuje Cornelius.