Nakon višegodišnjih pregovora Europska unija (EU) potpisuje ugovor o slobodnoj trgovini sa zemljama članicama Mercosura, južnoameričkog zajedničkog tržišta koje čine Argentina, Bolivija, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.
Sporazumom bi se eliminirale tarife između zemalja članica Mercosura te EU, što olakšava međusobnu trgovinsku razmjenu. Sporazum je prošlog tjedna potvrdila Europska komisija pa sada još predstoji dvotrećinska potvrda članica EU, s obzirom na to da se Francuska i Poljska protive sporazumu.
Zašto su Francuska i Poljska protiv?
Ukupno gledajući svih pet zemalja članica Mercosura, njihov zajednički BDP iznosi 3 bilijuna američkih dolara, što odgovara veličini francuske ekonomije.
S druge strane, robni izvoz članica EU u Mercosur iznosi svega 60 milijardi američkih dolara (0,3% BDP-a) pa ovaj sporazum na prvi pogled donosi EU relativno malo koristi u odnosu na dobrobiti koje bi donijeli trgovinski sporazumi sa SAD-om ili Kinom.
Koje su prednosti sporazuma i što on može donijeti Hrvatskoj analizirali su u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), a analizu su objavili u redovnoj publikaciji HUP Fokus.
Koje su realne prednosti sporazuma
Zemlje Mercosura predstavljaju tržište od oko 300 milijuna ljudi na kojem se ističe Brazil sa snažnim potencijalom rasta u budućnosti (prema MMF-u prosječno 2,5 posto u iduće tri godine) uz progresivni rast u sektorima poput poljoprivrede, rudarstva, energije, visoke tehnologije i logistike.
Osim što se razvija jedno novo potentno tržište za europske proizvode, čak 90-postotno smanjenje tarifa u robnoj razmjeni uz godišnje uštede od 4 milijarde eura najveći je potencijal za europska (ali i latinoamerička) poduzeća, koje bi nudio ovaj sporazum o slobodnoj trgovini.
Trgovinska ravnoteža Mercosur – EU
Kada sučelimo zemlje Mercosura i EU, tada zemlje Mercosura izvoze oko 59 milijardi dolara u smjeru EU, dok članice EU izvoze oko 60 milijardi USD, pa EU ostvaruje oko milijardu dolara suficita. Tri glavna proizvoda koje zemlje Mercosura izvoze u EU (te bi izvoz tih proizvoda ubuduće mogle jačati) su sirova nafta, soja te bakar i željezo, dok EU u zemlje Mercosura najviše izvozi opremu i postrojenja, farmaceutske proizvode te automobile.
Ovaj sporazum, međutim, neće ispuniti nadanja za znatno jeftinijom hranom s obzirom na to da sporazum uključuje govedinu i meso peradi koji čine samo 2 posto godišnje potrošnje u EU, dok je uvoz soje i sojinih proizvoda već ionako na vrlo niskim tarifnim postocima.
Mercosur: Nova prilika za europsku industriju i hrvatski izvoz
Ovim sporazumom EU želi odaslati signal o smanjenju ovisnosti o SAD-u i Kini, kao i o borbi protiv protekcionizma koji je u posljednje vrijeme u sve jačem uzletu. Osim što će EU sada imati lakši pristup bakru i litiju, najveći potencijal za uzlet imat će njemačko gospodarstvo s auto-industrijom.
Prije potpisa sporazuma carine na europske automobile iznosile su 35 posto, na opremu i postrojenja 20 posto, kemikalije 18 posto i na farmaceutske proizvode oko 14 posto. Zgodno je primijetiti kako su gotovo svi navedeni proizvodi vrlo važni hrvatskoj
prerađivačkoj industriji te posljednjih godina hrvatske tvrtke u tim segmentima postižu iznadprosječno snažne izvozne rezultate.
Što konkretno ovaj sporazum može donijeti Hrvatskoj?
U analizi robne razmjene Hrvatske sa zemljama članica Mercosura vidljiv je status Hrvatske kao neto uvoznika iz tih zemalja. Trenutačno, ponajviše trgujemo s Brazilom (ukupna robna razmjena 22 milijuna eura, od toga izvoz 10 milijuna, a uvoz 12 milijuna) te Argentinom (13 milijuna eura), dok s Bolivijom, Paragvajem i Urugvajem ostvarujemo izrazito nisku razmjenu od ukupno 2 milijuna eura.
Činjenica je, međutim, da je robna razmjena s Brazilom te Argentinom danas višestruko manja u odnosu na razdoblje prije deset i više godina kad se ista kretala na razini oko 180 milijuna odnosno 70 milijuna eura.
U razdoblju od 2015. do 2023. iz Brazila smo kumulativno najviše uvezli kavu (38,1 milijuna eura), šećer (58,8 milijuna eura) i duhan (70,5 milijuna eura), a najviše smo izvezli pšenice (8 milijuna eura) i mehaniku vezanu uz nuklearne reaktore (49,8 milijuna eura).
Od 2015. do 2023. iz Argentine smo najviše kumulativno uvozili ribu (45,4 milijuna eura), a izvozili mehaniku za nuklearne reaktore (13,9 milijuna eura).
Stoga, možemo zaključiti kako bi Hrvatskoj ovaj Mercosurski sporazum mogao značajnije povećati trgovinsku razmjenu s navedenim zemljama, budući da se izvozni potencijal sada širi na tržište od oko 300 milijuna stanovnika, dok će uvozni proizvodi imati blagi deflacijski učinak korigiran za smanjenje tarifa po određenim proizvodima.
