Na području nekadašnje Tvornice glinice iznad Obrovca u rad je puštena Sunčana elektrana Obrovac. Riječ je o najvećoj sunčanoj elektrani u komercijalnom pogonu u Hrvatskoj, vrijednoj 6,9 milijuna eura, te o sedmoj sunčanoj elektrani Hrvatske elektroprivrede i drugoj u Zadarskoj županiji.
SE Obrovac ima instaliranu snagu od 8,7 MW i priključnu snagu od 7,35 MW. S godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kWh moći će zadovoljiti potrebe više od 3500 kućanstava. Na površini od 117.137 četvornih metara postavljeno je više od 27,5 tisuća fotonaponskih modula domaćeg proizvođača.
Nakon Vjetroelektrane Korlat, snage 58 MW, puštene u rad 2021. te Sunčane elektrane Stankovci od 2,5 MW koja je u pogonu od 2022., SE Obrovac je treća HEP-ova elektrana koja koristi obnovljive izvore energije u Zadarskoj županiji. To je i prva od četiri sunčane elektrane, ukupne snage 32 MW, koje će HEP pustiti u rad u ovoj godini. Nakon SE Obrovac, HEP će u Međimurju uskoro u rad pustiti SE Donja Dubrava, snage 9,9 MW, najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj. Do kraja ljeta u pogonu će biti još dvije sunčane elektrane, čime će HEP njihov broj zaokružiti na deset.
“Ukupno na području čitave Hrvatske razvijamo 51 projekt novih sunčanih elektrana,četiri vjetroelektrane, dvije male hidroelektrane i tri baterijska spremnika za pohranu energije. Govorimo o 60 pogona za proizvodnju električne enrgije iz obnovljivih izvora i baterisjkih spremnika ukupne snage veće od 1500 megavata, s procijenjenim ulaganjima od oko 1,6 milijardi eura”, rekao je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić. “Samo u ovoj godini ulaganja u mrežu u hrvatskom priobalju iznosit će više od 60 milijuna eura.”
Većina planiranih projekata obnovljivih izvora energije nalazi se na priobalnom području, od čega u Zadarskoj županiji njih 11, ukupne snage 660 MW i procijenjene vrijednosti 700 milijuna eura. Među njima se ističe sunčana elektrana Korlat, instalirane snage 99 MW i priključne 75 MW te investicijske vrijednosti oko 80 milijuna eura, čiji se početak izgradnje planira iduće godine. Za dvije sunčane elektrane, Sukošan, snage 45 MW i Kruševo od 17 MW, u tijeku je postupak ishođenja lokacijske dozvole.
Usporedno uz ulaganja u obnovljive izvore, HEP ulaže i u jačanje distribucijske i prijenosne mreže radi prihvata proizvodnje iz sve većeg broja obnovljivih izvora u sustavu, od kojih se značajan dio nalazi upravo u priobalju. Jedno od najvećih aktualnih ulaganja na zadarskom području je transformatorska stanica 110/10(20) kV Zadar Istok u Bibinjama.
TS Zadar istok će nakon dovršetka kabelskog raspleta koji je u realizaciji omogućiti kvalitetnije napajanje luke Gaženica, istočnog dijela Zadra te zadarskih otoka. Vrijednost investicije u trafostanicu i kabelski rasplet iznosi 11,4 milijuna eura.
U protekle tri godine Elektra Zadar je godišnje ulagala oko 15 milijuna eura u unapređenje distribucijske mreže, a s istom razinom ulaganja nastavit će i u idućem razdoblju. Osim TS Zadar Istok, među realiziranim ulaganjima ističe se rekonstrukcija TS 110 kV Biograd i zamjena više podmorskih kabela.
Sredstva za nastavak ciklusa polaganja podmorskih kabela za sigurnu energetsku vezu hrvatskih otoka s kopnom osigurana su Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. U 13 dionica podmorskih kabela ukupne duljine 116 kilometara uložit će se 30 milijuna eura kako bi se omgućilo sigurnije energetsko povezivanje otoka s kopnom. Projekt obuhvaća 11 otoka: Goli otok, Rab, Susak, Vis, Ist, Dugi otok, Ugljan, Vrgadu, Lastovo, Mljet i Kaprije. Ukupno je Planom oporavka za financiranje projekata u distribucijskoj mreži odobreno 230 milijuna eura, od čega se najveći dio odnosi na ulaganja u priobalju.
