EY: U hrvatsko hotelijerstvo do 2022. bit će uloženo 1,2 mlrd eura

Analizirajući dostupne podatke stručnjaci EY-a utvrdili su ukupno 83 hotelska projekta u poodmakloj fazi planiranja, razvoja i gradnje ili stavljanja na tržište u razdoblju od 2018. do 2022. godine

271
hotelijerstvo
Gradilište Hotela Park u Rovinju (foto: Maistra)

U idućih pet godina Hrvatsku očekuju rekordna ulaganja u hotelijerstvo od 1,2 milijarde eura, pokazalo je istraživanje “Ulaganja u razvoj hotelijerstva 2018. – 2022.” koje je provela revizorsko-konzultantska tvrtka EY. Većina investicija usmjerena je na obalni pojas i na objekte viših kategorija.

Prilikom istraživanja analitičari iz hrvatskog ureda EY-a na temelju dostupnih podataka utvrdili su ukupno 83 hotelska projekta u poodmakloj fazi planiranja, razvoja i gradnje ili stavljanja na tržište u razdoblju od 2018. do 2022. godine.

Dijelom je riječ o već poznatim investicijama, poput Valamarovih investicija u Rapcu i Maistrinih u Rovinju, Kupara, kompleksa u hvarskoj uvali Brizenica, novih zagrebačkih hotela… No, navode se i neki novi projekti: Laguna Novigrad uložit će 15 milijuna eura u gradnju novog hotela s dvjestotinjak soba u Novigradu, a Jako Andabak investirat će 16 milijuna eura u brački hotel Borak.

Nepoznati ulagači planiraju gradnju hotela sa 65 soba na Bačvicama u vrijednosti 15 milijuna eura, novi hotel trebao bi se graditi i u Zadru, a dva manja hotela na Krku.

Detektirane investicije odnose se na 12 županija. Većina projekata su greenfield investicije, a geografski je pak većina usmjerena na obalu i priobalno područje. Po broju projekata i vrijednosti ulaganja ističu se Istarska i Splitsko-dalmatinska županija, a slijede opatijsko, zagrebačko i dubrovačko područje.

“Treba istaknuti kako će od ukupnog broja investicija njih 60 posto biti potpuno novi projekti i hoteli, dok se 40 posto odnosi na sveobuhvatna preuređenja postojećih smještajnih kapaciteta. U navedenom razdoblju investicijama će tako biti obuhvaćeno ukupno 9700 hotelskih soba, od kojih se gotovo šest tisuća odnosi na potpuno nove ili proširene kapacitete primarno u hotelima visoke kategorizacije, onima s četiri i pet zvjezdica”, istaknula je Marija Noršić, menadžerica u Odjelu savjetovanja za turizam i ugostiteljstvo u EY-u.

“Hotelijerstvo u Hrvatskoj”, dodaje Noršić, “ubrzano će se razvijati zahvaljujući milijunskim ulaganjima najvećih igrača na tržištu, no jednako tako i strateškim preuzimanjima i spajanjima. Uz tradicionalne hotelske brendove na hrvatskom tržištu, očekuje nas i dolazak najjačih svjetskih hotelskih kuća. S obzirom na to da će ulaganja biti usmjerena na kapacitete vrhunske usluge, polovicu investicija u ovom ciklusu činit će projekti do 200 soba pri čemu je prosječna vrijednost ulaganja po sobi za hotele od četiri zvjezdice 140.000 eura, a za hotele od pet zvjezdica oko 370.000 eura”.

Istraživanje je pokazalo i značajne promjene po pitanju zemlje podrijetla investitora. Do sada su prevladavali europski investitori, a do 2022. čak 42 posto investicija potaknut će azijski ulagači. Pri tome treba napomenuti da su među njih, zbog većeg dijela teritorija u Aziji, uvršteni ruski i turski investitori.

Azijski investitori bit će u sljedećih pet godina jednako zastupljeni koliko i domaći, a tek 13 posto investicija inicirat će ulagači iz europskih zemalja.

Očekivani rok isplativosti 10 godina

Investitori očekuju da će se njihovi projekti isplatiti u roku od 4 do 15 godina, ovisno o investiciji, dok je očekivani prosjek isplativosti 10 godina.

Većina investitora sudjelovat će u investiciji s 25 do 40 posto vlastitih sredstava, a za ostatak će tražiti podršku poslovnih banaka. Investitori koji računaju na povlačenje sredstava iz fondova Europske unije morat će osigurati vlastito učešće od 70 do 75 posto ukupno potrebnog kapitala.

Većina investicija koje je obuhvatilo istraživanje odnosi se, logično, na početno razdoblje: čak 42 od 83 projekta planirano je za ovu godinu. “Broj projekata koji bi mogli biti aktualni od 2020. do 2022. je daleko veći, no zbog složenosti svakog pojedinačnog projekta i velikih razmjera u investicijskoj vrijednosti jednog ključa unutar hotela, bilo bi nezahvalno procjenjivati vrijednost svih potencijalno aktivnih projekata u tom razdoblju”, tumači Marija Noršić.

“Navedena aktivnost u iznosu većem od 1,2 milijarde eura odnosi se na projekte koje su investitori bili spremni objaviti. U ovom trenutku nipošto ne možemo govoriti o usporavanju ulaganja zbog manjeg broja objavljenih projekata u drugom dijelu petogodišnjeg razdoblja. Riječ je o tome da investitori ne objavljuju javno podatke za projekte koji nisu zaokruženi, za koje nisu dogovoreni financijski izvori ili su u postupku izdavanja dozvola”, zaključuje Noršić.