Zagrepčani ljetuju u svojim vikendicama, Istrijani vole kampove

Ljetni odmor na Jadranu u nešto većem broju planiraju provesti oni s mjesečnim prihodima iznad 12.000 kuna, ispitanici iz Zagreba i okolice te Slavonije i Like

u 12:41 Zadnja izmjena: 05.06.2019 u 16:18
78
Masterindex ljetovanje

S više od tisuću otoka, brojnim plažama, čistim morem te bogatom kulturnom i gastronomskom ponudom, hrvatska obala svakog ljeta privlači milijune turista iz zemlje i svijeta. Također, riječ je o uvjerljivo najpopularnijem ljetnom odredištu domaćih turista. Prema rezultatima istraživanja MasterIndex, koje je za Mastercard u svibnju provela agencija za istraživanje tržišta Improve, 56 posto ispitanika ljetovanje planira u Hrvatskoj.

Iako je riječ o većini ispitanika, vidljiv je pad u odnosu na prošlu godinu kada je u Hrvatskoj planiralo ljetovati 62 posto građana.

Privatni smještaj ili obiteljske nekretnine

Ljetovanje na Jadranu u nešto većem broju planiraju oni s mjesečnim prihodima iznad 12.000 kuna (78%), ispitanici iz Zagreba i okolice (73%) te Slavonije i Like (70-72%). Takve planove ima ipak manji broj ispitanika u dobi od 50 do 55 godina (48%), zatim onih iz Istre, Primorja i Gorskog kotara (41%) te iz Dalmacije (27%). S druge strane, ljetovanje na hrvatskoj obali ne planira tek 27 posto ispitanika, dok je najviše neodlučnih u Sjevernoj Hrvatskoj gdje čak 21 posto ispitanika još uvijek nije sigurno kamo će na godišnji odmor.

Tijekom boravka na domaćoj obali, 50 posto ispitanika boravit će u privatnom smještaju, a 40 posto u svojoj ili obiteljskoj nekretnini.

Hotelski smještaj odabrat će 11 posto ispitanika, smještaj u kampu 5 posto, a jedrenje 1 posto. Pritom će više od polovice Zagrepčana odmor provesti u svojoj ili obiteljskoj nekretnini, u usporedbi sa samo 25 posto Slavonaca. Zato se Slavonci većinom odlučuju za privatni smještaj (63%), kao i Ličani (69%).

Hotele najčešće biraju Dalmatinci (16%), a najrjeđe ispitanici iz Like, Korduna i Banovine (3%). Istrijani prednjače kao ljubitelji kampova – čak 15 posto ih bira ovaj tip smještaja.

Glavni izvor turističkih informacija je internet

Kao glavni izvor informacija o destinacijama na koje putuju, čak 91 posto ispitanika navodi internet. To se prvenstveno odnosi na domaće online sadržaje (64%) te specijalizirane aplikacije i stranice kao što je npr. TripAdvisor (44%). Drugi izvori informacija su članci na stranim internetskim stranicama (40%), stranice turističkih agencija (34%) te domaći (22%) i stranici (13%) blogeri i influenceri. Hrvatski građani prema istraživanju najviše vjeruju specijaliziranim stranicama.

Troškovi su glavni faktor pri izboru destinacije

Glavni faktor u odabiru destinacije za ljetovanje su troškovi (77%), a nakon toga preporuka prijatelja i obitelji (48%). Također, važni faktori su udaljenost do destinacije (38%), online recenzije (35%), sigurnost destinacije (30%) te lokalna ponuda (25%). Pozitivne recenzije na internetu i sigurnost destinacije dobivaju na važnosti u usporedbi s prošlom godinom.

>>Potrošačke navike: Kako trošimo, kupujemo i plaćamo

Kao najvažnije karakteristike destinacije ispitanici ističu omjer cijene i kvalitete (69%), troškove smještaja (58%), klimatske uvjete (44%), dobru prometnu povezanost (41%), ali i raznovrsnu kulturnu i gastronomsku ponudu, troškove prijevoza, ponudu događanja, noćni život i mogućnosti za shopping.

Rezervacija smještaja je najčešća online

Kada je riječ o rezervaciji smještaja, ispitanici sve više koriste online rezervacije preko specijaliziranih stranica za booking ili stranica putničkih agencija (48% u usporedbi s prošlogodišnjih 40%), a zatim izravni kontakt putem telefona ili maila (29%). Nešto manje od četvrtine ispitanika (22%) rezervira smještaj putem stranice pružatelja smještaja, dok 10% ispitanika uopće ne treba rezervaciju. Građani to sve rjeđe rade telefonski ili putem maila kod turističkog agenta (8%) ili u uredu turističke agencije (4%, u usporedbi s prošlogodišnjih 8%). Prema istraživanju, onih koji prvo dolaze na destinaciju, a tek onda traže smještaj, je 5 posto.

Online rezervacije češće su među najstarijom dobnom skupinom iznad 50 godina (66%) visokoobrazovanima (54%) te onima iz Istre i Primorja (58%).

Gotovo polovicu troškova na odmoru plaćamo karticama

Kad je riječ o plaćanju smještaja, pada broj onih koji to čine gotovinom (56% ispitanika, u usporedbi sa 60% prošle godine). Smještaj debitnom karticom plaća pak 22 posto Hrvata, a internetskim bankarstvom 10 posto. Na plaćanje kreditnom karticom se odlučuje 14 posto ispitanika, najčešće onih s višim primanjima. Gotovinu za plaćanje smještaja najrjeđe koriste Dalmatinci (28%), a najčešće ispitanici iz Slavonije i Sjeverne Hrvatske (65%). Ispitanici iz Dalmacije najradije plaćaju kreditnom karticom (44%).

Gotovina se najčešće koristi za kupnju suvenira (81%), u restoranima, kafićima i klubovima (75%) te za ulaznice za koncerte, muzeje, kazališta i galerije (61%).

S druge strane, kartice su najčešći način plaćanja u supermarketima (77%), na benzinskim crpkama (73%) te u dućanima odjeće i obuće (67%).

U prosjeku, ispitanici karticama plaćaju gotovo polovicu troškova odmora (48%). Uz to, gotovo trećina ispitanika koji planiraju ljetovanje plaća preko 60% troškova karticom.

“Hrvatska je jedna od omiljenijih turističkih destinacija što je potvrdilo 19,4 milijuna turista koji su je posjetili u 2018., a domaći turisti će u svakom slučaju doprinijeti još boljim rezultatima turističke sezone. Kako istraživanja pokazuju da potrošači sve više teže otkrivanju autentičnih događaja, sigurno je da će mnogi od njih tražiti jedinstvena iskustva diljem Hrvatske“, rekla je Helena Šekerija iz Mastercarda. “Zato smo turistima u Hrvatskoj – kako stranima, tako i domaćima – u sklopu naše platforme Priceless Croatia omogućili da Hrvatsku iskuse na jedinstven način.“


Online istraživanje MasterIndex o navikama korištenja financijskih usluga u Hrvatskoj te stavu prema platnim karticama je u svibnju 2019. za kompaniju Mastercard provela agencija za istraživanje tržišta Improve, na uzorku od 1009 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina.