U jeku predblagdanske potrošačke groznice puno se priča o potrošnji i cijenama, a mnogo manje o tome na koji način trošimo, kupujemo i plaćamo. Koliko potrošači prate trendove, koliko ih ima kartice, koji su najčešće korišteni načini plaćanja te koje su potrošačke navike otkriva novo istraživanje MasterIndex provedeno prošlog mjeseca.
Rezultati su pokazali da gotovo svi odrasli Hrvati (95%) koriste platne kartice. Broj onih koji koriste debitne kartice povećao se za 3 posto u odnosu na prošli val istraživanja iz svibnja ove godine te sada iznosi 89 posto, dok se u istom razdoblju broj onih koji koriste kreditne kartice te one s odgodom plaćanja smanjio za 3 posto te sada iznosi 55 posto.
Sve tipove kartica iznadprosječno koriste oni s mjesečnim prihodima iznad 5.500 kuna, stariji od 40 godina te u većoj mjeri muškarci nego žene.
PayPal i kartice najpopularniji pri online kupnji
Oni koji kupuju online najčešće koriste PayPal (27%), debitne (27%) te kreditne kartice (26%). Internetsko bankarstvo (9%), plaćanje gotovinom prilikom dostave (7%) te obročno plaćanje kreditnim karticama (2%) puno su rjeđe metode. PayPal češće koriste ispitanici u svojim četrdesetim godinama, dok debitne kartice u nešto većoj mjeri koriste oni mlađi, u dobi od 18 do 29 godina.
>>Beskontaktno plaćanje prihvatilo tri četvrtine korisnika kartica
>>Smještaj plaćamo gotovinom, ali gotovo pola troškova odmora plaćamo karticama
Kod korisnika kreditnih kartica situacija je slična, no oni ipak osjetno češće za online kupnju koriste kreditne kartice (37%), a tek onda PayPal (30%) i debitne kartice (17%). Prilikom online kupnje, u još manjoj mjeri koriste druge oblike plaćanja, poput internetskog bankarstva (7%) ili plaćanja gotovinom prilikom dostave (3%). Rezultati pokazuju porast (3%) korištenja kreditnih kartica među njihovim korisnicima upravo prilikom online kupnje te pad (također 3%) u odabiru plaćanja gotovinom prilikom dostave.
“Značajna većina ispitanika (87%) prilikom online kupnje barem povremeno koristi kartice; i taj broj je ponešto porastao u odnosu na prošli val istraživanja iz svibnja ove godine (85%). Štoviše, detaljniji uvid u rezultate istraživanja pokazuje značajnije povećanje korištenja kartica. Tako kartice za online kupnju svakog tjedna koristi 14 posto ispitanika, što je povećanje od 8 posto u odnosu na svibanj, dok ih jednom do dvaput mjesečno u tu svrhu koristi 37 posto ispitanika, što je povećanje od 7 posto u istom razdoblju. Karticama najčešće online kupuju oni s višim prihodima i obrazovanjem, korisnici kreditnih kartica, muškarci te oni u svojim tridesetima“, poručila je Gea Kariž iz Mastercarda.
Pohrana podataka kod trgovaca
Potrošači su sve više svjesni mogućnosti pohranjivanja podataka svojih kartica na stranicama web shopova. Samo 4 posto ispitanika nije svjesno te mogućnosti. Taj udio je ipak malo veći kod onih starijih od 50 godina, među kojima te mogućnosti nije svjestan svaki deseti ispitanik.
Unatoč velikom broju ispitanika koji su svjesni ove mogućnosti, nešto manji ih broj to i čini – 32 posto na stranim, a samo 9 posto na domaćim web shopovima, dok ih 8 posto sprema podatke o karticama u mobilne aplikacije trgovca. Taj broj se nije značajno promijenio od prošlog vala istraživanja, a uz to se pokazalo da u većoj mjeri svoje kartične podatke na stranim web shopovima pohranjuju oni s mjesečnim prihodima iznad 12.000 kuna.
Zašto kupujemo online
Razlozi za online kupnju su brojni, a kao glavni se ističe povoljnija cijena (69%). U svibnju ove godine, ispitanici su isti razlog naveli kao glavni, no očito je da ga sada smatraju još važnijim (69% u odnosu na 62%). Ostali važni razlozi za online kupnju su ušteda vremena (60%), mogućnost kupnje u bilo koje doba dana (56%), veći izbor nego u klasičnim trgovinama (55%), kupnja robe koju se može nabaviti samo online (54%), mogućnost dostave na željenu adresu (45%) te mogućnost lakšeg uspoređivanja cijena nego u klasičnim dućanima (39%).
Skoro svi (94%) u Hrvatskoj koriste pametne telefone, tri četvrtine (77%) laptope i notebooke, više od 60 posto (62%) osobna računala te otprilike polovica tablete (50%), digitalne kamere (47%) te pametne televizore (46%).
Pametni telefoni su iznimno korišteni, posebno među mladima od 18 do 29 godina koji ih koriste po 6 sati na dan. Uz njih nešto više vremena na pametnim telefonima provode žene i oni s mjesečnim prihodima iznad 12.000 kuna, dok nešto manje (oko 3 sata dnevno) oni u dobi od 40 do 49 godina.
Najviše koristimo komunikacijske usluge
Općenito najčešće korištene digitalne usluge su aplikacije za dopisivanje i razgovor kao što su Skype ili Viber (84%), zatim e-mail (81%), online kupnja (80%), društvene mreže (79%), internetske tražilice (77%), plaćanje računa i mobilno bankarstvo (61%), vremenska prognoza (61%), navigacija (59%), aplikacije za plaćanje (56%), servisi za dijeljenje fotografija i videa (56%), traženje smještaja (43%) te aplikacije za prijevoz (30%). Od digitalnih usluga, svaki dan se najviše koriste internetsko pretraživanje (97%), društvene mreže (90%), e-mail (85%) i aplikacije za razgovor i dopisivanje (82%).
Osim platnih kartica, gotovo tri četvrtine ispitanika (71%) bi voljelo plaćati pametnim telefonom, dok je ipak nešto manji broj ispitanika zainteresiran i za plaćanje osobnom iskaznicom ili putovnicom (21%), osobnim biometrijskim karakteristikama (18%), tabletom (11%), pametnim satom (8%), implantatom poput čipa (4%), nakitom (3%), fitness narukvicom (3%) ili nekim kućanskim uređajem (2%). S druge strane, gotovo petina ispitanika (18%) ne bi htjela plaćati niti jednom od navedenih metoda.
Otisak prsta i PIN
Nadalje, kao najpoželjniju metodu autentifikacije prilikom plaćanja ispitanici su istaknuli otisak prsta (41,5%) i PIN (40,6%), a u manjem broju i skeniranje šarenice oka (11%), slanje koda putem SMS-a (5%) te selfie plaćanje odnosno autentifikaciju na temelju prepoznavanja lica (2%).
U odnosu na prošli val istraživanja iz svibnja, broj zainteresiranih za online plaćanje putem pametnog telefona (isključivo putem aplikacije ili webshopa) porastao je za čak 11 posto. Sada je za takav način plaćanja zainteresirano 73 posto ispitanika. U nešto većoj mjeri to su mlađi ispitanici, ali vrlo je zanimljivo da broj starijih ispitanika zainteresiranih za ovaj način plaćanja raste iznimno brzo – od svibnja ove godine povećao se s 44 na 62 posto.
U istom razdoblju, za 10 posto je porastao i interes za online plaćanje karticom putem mobilne aplikacije (63%) te plaćanje prislanjanjem mobitela uz POS uređaj (62%). Također, za te su načine plaćanja veći interes pokazali mlađi ispitanici u dvadesetim i tridesetim godinama. Kao glavne prednosti digitalnog načina plaćanja, ispitanici ističu uštedu vremena (74%), praktičnost (71%), mogućnost plaćanja u bilo koje vrijeme (60%), jednostavnost korištenja (53%) i sigurnost (21%).
Značajna većina ispitanika (78%) zadovoljna je razinom digitalizacije u Hrvatskoj, dok je nešto manje od četvrtina (23%) nezadovoljnih. Međutim, prostora za napredak itekako ima pa tako ispitanici ističu da je veći broj digitalnih usluga potrebno u zdravstvu (71%), obrazovanju (57%), javnoj administraciji (51%), sudstvu (24%), javnom prijevozu (17%), trgovini (15%), u segmentu financijskih usluga (12%), telekomunikacijama (9%) te u segmentima vezanim uz posao (9%) i putovanja (6%).
Uglavnom, mladi su kritičniji prema razini digitalizacije u Hrvatskoj i htjeli bi vidjeti veću primjenu digitalnih rješenja u obrazovanju, javnom prijevozu te segmentu putovanja, dok oni stariji žele vidjeti takve pomake u javnoj administraciji, zdravstvu i sudstvu.
