Jedna od aktivnosti koja nam u pandemiji najviše nedostaje su putovanja. Nova, aktualna varijanta koronavirusa omikron ponovo potiče države na zatvaranje granica i ograničava kretanje odnosno putovanja. Ipak, u uspordbi s 2020. ove zime više ljudi planira putovati u inozemstvo, ali i po Lijepoj našoj, pokazalo je istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard u Hrvatskoj provela agencija Improve. Najviše interesa ispitanici pokazuju za putovanja tijekom adventa, ali velik je interes i za putovanja za doček Nove godine. Većina ih na putovanjima plaća debitnim karticama i gotovinom, a što se tiče iznosa kojeg troše na putovanjima, on je veći nego u prethodnoj godini.
Adventska putovanja popularnija od skijanja
U usporedbi s 2020. u inozemstvo tijekom ove zime planira putovati dvostruko više ispitanika (21% naprema 43%). Njih 37 posto ne planira putovanje, a jedna petina još uvijek ne zna hoće li putovati. Od onih koji planiraju putovanje u inozemstvo, polovica ih tijekom adventa planira putovati u neku europsku destinaciju, a na takvim putovanjima u prosjeku se zadrže 3 do 4 dana.
Četvrtina ispitanika planira Novu godinu dočekati u nekom od europskih gradova, a smatraju da će takav put trajati u prosjeku 5 dana. Odlazak na skijanje planira 17 posto ispitanika, a na nekoj od inozemnih skijaških destinacija planiraju provesti u prosjeku 6,1 dan. Tek 5 posto ispitanika planira doček Nove godine van Europe.
Među ispitanicima koji planiraju putovanje najviše je onih s višom razinom obrazovanja i višim primanjima te ispitanika iz Istre, Primorja i Gorskog kotara.
Zanimljive su regionalne razlike – primjerice, 28 posto Istrijana je sigurno da će putovati ove zime u inozemstvo, u usporedbi s tek 3 posto ispitanika iz Sjeverne Hrvatske. Istovremeno, adventsko putovanje u neku od europskih destinacija planira 68 posto Slavonaca, naprema 47 posto Zagrepčana i Istrijana.
Uspoređujući podatke s prošlom godinom, vidimo da je značajno porastapo broj onih koji planiraju adventsko putovanje u inozemstvo – s 11 posto na 51 posto – ili odlazak na skijanje – 17 posto ispitanika u 2021. u usporedbi s 5 posto njih u 2020.
Čak 72 posto planira troškove na putovanju plaćati debitnim ili kreditnim karticama, dok se 31 posto troškova plaća gotovinom.
Putovanja u Hrvatskoj: izleti vikendom te posjete rodbini i prijateljima
Oni ispitanici koji su rekli da ne planiraju putovati u inozemstvo kao glavni razlog navode činjenicu da uopće ne putuju tijekom zime (takvih je 46%), njih 41 posto navodi da im osobne financije ne dopuštaju putovanja, dok nešto manje od trećine ispitanih kaže da ne žele planirati putovanja koja zbog pandemije mogu biti otkazana.
Kad su u pitanju putovanja unutar Hrvatske, 56 posto ispitanika planira putovati tijekom zime, primarno na vikend-izlete te u posjete obitelji i prijateljima. Trećina ih planira putovati tijekom adventa, a planiraju se i putovanja za Novu godinu. Što se tiče profila osoba koje planiraju putovati unutar Hrvatske, to su osobe viših primanja (više do 9000 kn mjesečno), uglavnom iz Istre, Primorja, Gorskog kotara i Dalmacije.
Kao najatraktivnija lokacija za putovanje unutar Hrvatske pokazali su se Zagreb sa svojom okolicom te Središnja Hrvatska, Istra i Primorje. U Zagreb najviše planiraju putovati mladi (18-29 godina) iz Slavonije i Dalmacije.
Putuje se manje, troši se više
Ukupno gledajući, broj putovanja radi razonode je pao u usporedbi s 2020. (s 3,4 putovanja na 2,7 putovanja), a broj poslovnih putovanja je ostao isti (1,6 putovanja po ispitaniku). Za usporedbu, u pretpandemijskoj 2019. godini ispitanici su u prosjeku radi razonode putovali 4,2 puta, a poslovno 2,6 puta godišnje.
Dok je prije pandemije svaki ispitanik u neku od europskih destinacija u prosjeku putovao jednom godišnje, sada je taj prosjek pao na 0,3 putovanja. Broj putovanja unutar Hrvatske je doživio manji pad – za razliku od 2,6 putovanja 2019., u 2021. ispitanici putuju prosječno 2,1 puta godišnje.
Što se pak tiče potrošnje na putovanjima radi razonode, ispitanici putuju manje, ali troše više. Tako su u prosjeku na jednom putovanju ove godine trošili nešto manje od 8000 kuna, a u prošle godine su trošili u prosjeku nešto više od 6100 kuna. U 2019. je prosjek potrošnje na putovanju iznosio 5150 kuna. Na takvoj vrsti putovanja puno više troše ispitanici iz Zagreba i Sjeverne Hrvatske, nego ispitanici iz Like, Korduna te Istre i Primorja.
Od onih ispitanika koju barem povremeno putuju u inozemstvo te imaju kartice, 76 posto svoje kartice nosi i na putovanje, a 53 posto na putovanju redovito plaća sve transakcije putem kartica. Zanimljiv podatak je da u dobnoj skupini 40-49 godina ispitanici više od 80 posto svih transakcija plaćaju upravo karticom.
Najpopularniji način odabira destinacije je internet
“Turističke organizacije i poduzetnici iz tog segmenta moraju pratiti svoje potencijalne korisnike na njihovom consumer journeyju koji je sada sve više digitalan. Turisti u prosjeku pregledaju 38 internetskih stranica za putovanja prije nego bukiraju smještaj, pronalaze svoje destinacije online, pretražuju savjete na društvenim mrežama te velik dio svojih putovanja plaćaju elektronički i online. Dakle, danas je iznimno bitno ulagati u online prisutnost – e-commerce i digitalni marketing – te prihvat elektroničkih načina plaćanja”, rekao je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda u Hrvatskoj i Rumunjskoj. “Digitalizacija je underlining element koji će turističkom sektoru i djelatnicima pomoći da identificiraju i osvoje udio na tržištu.”
Pri odabiru destinacije, čak 92 posto ispitanika informira se putem interneta, 40 posto putem obitelji i prijatelja, a 14 posto putem agenata u turističkim agencijama. Od internetskih stranica najviše se vjeruje specijaliziranim stranicama poput TripAdvisora te člancima na lokalnim stranicama.
