Hrvatska udruga turizma predstavila je u utorak publikaciju Turistički impuls Q4, koja pokazuje da vodeće turističke kompanije u Hrvatskoj bilježe pad profitabilnosti i rentabilnosti.
Prema anketi koja je provedena među vodećim turističkim kompanijama o ključnim pokazateljima poslovanja za prvih devet mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem 2018., kompanije su ostvarile porast prihoda od 5,3 posto, ali uz veći rast poslovnih rashoda. Time je bruto dobit iz poslovanja manja nego u istom razdoblju prošle godine.
Na smanjenu profitabilnost najviše je utjecao rast troškova rada. Turističke kompanije su za zaposlenike ove godine izdvojile prosječno više 10,5 posto, a pojedine kompanije i gotovo 18 posto u odnosu na prethodnu godinu. Stopa rentabilnosti koja pokazuje dobit razdoblja u odnosu na ukupnu angažiranu aktivu smanjena je preko 10 posto, na izuzetno niskih 7,9 posto. Pokazatelj rentabilnosti jedan je od odlučujućih faktora kod donošenja investicijskih odluka, a u konkurentskim mediteranskim zemljama se taj pokazatelj kreće se od 10 do 12 posto.
Niska rentabilnost poslovanja prepreka za investicije
Veljko Ostojić, direktor HUT-a istaknuo je da pad rentabilnosti u poslovanju najvećih turističkih kompanija u Hrvatskoj ove sezone, koja je donijela rekordan broj turista, prijeti dodatnom smanjenju investicija u turizmu, jer ozbiljni investitori ne mogu opravdati ulaganje u zemlju u kojoj je rentabilnost poslovanja i upola niža u odnosu na okruženje.
“Zbog toga u HUT-u pozdravljamo odluku Vlade o smanjenju PDV-a u turizmu kao vatrogasnoj mjeri za sektor, no istovremeno ističemo da je to tek prvi korak u osiguravanju minimalno jednakih uvjeta poslovanje kakve ima konkurencija na Mediteranu. Turizam je jedan od rijetkih domaćih sektora koji ima potencijal značajnog rasta investicija, zaposlenosti i plaća, no taj potencijal moramo osloboditi promjenom poslovnog okruženja”, kazao je Ostojić.
Turska lider na Mediteranu u 2019.
Turistički impuls Q4 u pregledu ključnih trendova ove turističke sezone ističe novi veliki rast turističkih dolazaka u Tursku, koja je sa stopom rasta međunarodnih turističkih dolazaka od 14,5 posto u prvih deset mjeseci 2019. zauzela poziciju lidera na Mediteranu. Istodobno, Španjolska sa minus 0,2 posto predstavlja najvećeg tržišnog gubitnika.
Hrvatska je pritom, s posljednjim podacima sustava e-Visitor (od 2. prosinca), ostvarila stopu rasta inozemnih turističkih dolazaka od 4,4 posto, uz stopu rasta inozemnih noćenja od 1,7 posto.
No, unatoč rastu fizičkih pokazatelja, slabosti hrvatskog turizma su dodatno naglašene. Prije svega to je niska zauzetost kapaciteta, najniža na Mediteranu, koja je u prvih 11 mjeseci ove godine i dodatno smanjena kao posljedica nastavka iznimno visokog rasta ponude smještajnih kapaciteta. Prosječna zauzetost komercijalnog smještaja u tom razdoblju u Hrvatskoj pala je na 22,6 posto. Istovremeno je stopa zauzetosti hotelskog smještaja iznosila gotovo dvostruko više – 42,6 posto.
>>Prodaja hrvatskih kapaciteta na Airbnbiju i HomeAwayju premašila 2 mlrd eura
Biraju se destinacijama s visokim omjerom vrijednosti za novac
U prognozama za sljedeću godinu najznačajnija postaje neizvjesnost i očekivanje recesije na našim glavnim emitivnim tržištima. Istraživanja pokazuju da stanovništvo naših emitivnih tržišta u očekivanju recesije bira destinacije koje osiguravaju bolji omjer vrijednosti za novac, što znači da će konkurencija u mediteranskom krugu iduće sezone biti još izraženija. Takva situacija ponovno najviše na ruku ide istočno mediteranskim destinacijama, posebno Grčkoj i Turskoj.
U takvom neizvjesnom ekonomskom i tržišnom okruženju kvaliteta ponude jedini je jamac uspjeha, zbog čega je nužno nastaviti poboljšavati poslovni okvir u turizmu. Propustimo li to učiniti, upozoravaju u HUT-u, već u srednjem roku hrvatski turizam gubi utrku s konkurencijom, što bi zbog činjenice da turizam generira oko 20 posto BDP-a izazvalo značajne negativne posljedice po čitavo domaće gospodarstvo.
