Prodaja hrvatskih kapaciteta na Airbnbiju i HomeAwayju premašila 2 mlrd eura

Na portalima Airbnb i HomeAway, krajem srpnja u ponudi je bilo ukupno 236.800 smještajnih jedinica iz Hrvatske, a prodaja je u ovoj godini porasla 12,4 posto, podaci su Turističkog impulsa

u 10:15 Zadnja izmjena: 02.10.2019 u 15:31
55
Turistički impuls
Veljko Ostojić

Vodeće hotelsko-turističke kompanije u prvih osam mjeseci ostvarile su rast poslovnog prihoda od 5,4 posto u odnosu na prošlu godinu, i to zahvaljujući pojačanim ulaganjima u kvalitetu koje je omogućilo rast cijena, dodatnim prodajno-marketinškim aktivnostima i posljedičnim intenziviranjem ”last-minute” rezervacija.

Sezona je potvrdila ranije najave turističkih stručnjaka prema kojima će na daljnji rast, u situaciji povratka istočno mediteranskih tržišta, posebno Turske, moći računati samo oni koji kontinuirano investiraju u kvalitetu i aktivno upravljaju svojim turističkim proizvodom, zaključak je predstavljanja trećeg izdanja publikacije Turistički impuls, pregleda turističkih trendova Hrvatske udruge turizma (HUT).

Na Mediteranu je ove godine najviše stope rasta turističkih dolazaka ostvarila Turska, s plusom od 14,11 posto u prvih sedam mjeseci ove godine. Istovremeno rastu i ključna zapadno-mediteranska tržišta: Španjolska 1,91 posto, Malta 4,86 posto, a Slovenija 5,24 posto u prvih sedam mjeseci 2019.

I Hrvatska je fizičkim pokazateljima uspjela završiti u plusu – prema podacima od prošlog tjedna zabilježen je godišnji kumulativan rast dolazaka od 4,33 posto i rast noćenja od 1,84 posto.

Većina vodećih domaćih hotelsko-turističkih kompanija očekuje nastavak rasta pokazatelja i u posezoni. Većina hotela i kampova očekuje veći volumen rezervacija u posezoni u odnosu na prošlu godinu: hoteli između 2 i 6 posto, a kampovi između 1 i 9 posto. Pad rezervacija između 2 i 8 posto očekuje većina apartmanskih naselja (63 posto) i tek nešto više od petine obuhvaćenih hotela i kampova.

>>Gastronomija i prirodne ljepote – glavni turistički aduti Hrvatske

Rast smještajnih kapaciteta

Ovu sezonu ponovno je obilježio visok rast ponude smještajnih kapaciteta, posebno u kratkoročnom iznajmljivanju nekretnina, kao i nastavak pada stope zauzetosti smještaja. Ove godine je broj kreveta u komercijalnom smještaju ukupno povećan za 67.077, najviše u objektima u domaćinstvu, za 35.777 novih kreveta. Povećanje u takvom obliku smještaja, zajedno s povećanjem broja kreveta u nekomercijalnom smještaju od 36,1 tisuća samo ove godine ekvivalentno je broju od 183 nova hotela prosječne veličine 200 soba, dok je u razdoblju od 2010. do 2019. godine broj kreveta u objektima u domaćinstvu povećan 444,6 tisuća što bi bilo jednako 1112 novih hotela prosječne veličine 200 soba.

>>MyRent vlasnicima apartmana prihode povećava barem za trećinu

Takva eksplozija kapaciteta dodatno je pogoršala i ovako suboptimalnu strukturu turističkih kapaciteta, pa hoteli i kampovi trenutno zajedno čine tek 35 posto ukupnih komercijalnih smještajnih kapaciteta, dok je udio kreveta u objektima u domaćinstvu dosegnuo 52,2 posto komercijalnog smještaja.

Ako dodamo i značajan rast kapaciteta u nekomercijalnom smještaju, struktura je još nepovoljnija.

Na portalima u ponudi 236.800 smještajnih jedinica

S obzirom na veličinu tog oblika smještaja, treće izdanje Turističkog impulsa predstavilo je i podatke s online portala Airbnb i HomeAway, na kojima je krajem srpnja u ponudi bilo ukupno 236.800 smještajnih jedinica iz Hrvatske.

Ove godine je na online portalima zabilježena visoka stopa rasta volumena prodaje smještajnih kapaciteta (+12,4 posto), a porasla je i prosječna cijena (+6 posto), čime je prihod u tom segmentu turizma u razdoblju od kolovoza 2018. do srpnja 2019. godine dosegnuo 2,03 milijarde eura. Istovremeno, zauzetost kapaciteta u objektima u domaćinstvu dodatno je smanjena, na 22 posto, što je upola niže od stope zauzetosti u hotelima (45,1%).

>>Ako redovito uređujete apartmane, ne morate se bojati konkurencije

”Ova sezona je pokazala da je razdoblje visokih stopa rasta u turizmu iza nas i da slijedi borba za svakog gosta. Želimo li zadržati poziciju na turističkoj karti, uvjeti poslovanja u turizmu se moraju poboljšati. Jedino tako možemo osloboditi sredstva za ulaganje u ključne preduvjete uspješnosti u narednim godinama. To su nužno povećanje kvalitete smještaja i ukupne ponude te zadržavanje postojećih i privlačenje novih kvalitetnih kadrova.

U tom kontekstu na najavljeno smanjenje PDV-a na pripremu i posluživanje jela u ugostiteljskim objektima gledamo kao na prvi korak u smjeru hvatanja konkurentnosti domaćeg turizma sa zemljama u okruženju. Porezno rasterećenje poticaj je ulaganjima u nove hotelske i slične kapacitete koji imaju značajan utjecaj na ekonomsku aktivnost destinacija, ali i čitave Hrvatske”, izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

Sniženje PDV-a – prvi korak stvaranja konkurentnog okruženja

Iz HUT-a su ponovili da sve europske države koje Hrvatskoj u turizmu predstavljaju konkurenciju imaju sniženu stopu poreza na dodanu vrijednost za hotelski smještaj i za ugostiteljske usluge, s ciljem kontinuiranog poticanja razvoja turističkog sektora i gospodarstva u cjelini. Prema istraživanjima, hotel sa 100 soba stvara 17 puta više radnih mjesta od 100 apartmana u privatnom smještaju, generira 9 puta više multiplikativnog efekta na ostatak gospodarstva i zauzima 3 do 7 puta manje prostora.

Kako bi ilustrirali činjenicu da država polučuje najveće ekonomske i fiskalne učinke plasirajući proizvode kroz kanal ugostiteljstva, kao i da turizam predstavlja najefikasniji oblik “izvoza“, u HUT-u su napravili usporedbu efekata prodaje boce vina kroz različite kanale distribucije. U plasmanu kroz ugostiteljstvo iznos poreza na dodanu vrijednost po boci vina je 2,2 puta viši nego u maloprodaji, porezi i doprinosi na plaće su preko 12 puta viši nego u izvozu te preko 20 posto viši nego kod plasmana vina u maloprodaji. Ujedno je i zaposlenost u ugostiteljstvu viša nego u drugim kanalima distribucije, kao i devizna komponenta koja je barem 4 puta viša nego u drugim kanalima.

>>Pametne brave gostu daju slobodu u dolasku i odlasku

Dodatno, anketa vodećih hotelsko-turističkih kompanija u Hrvatskoj pokazala je da je udio proizvoda i usluga hrvatskog porijekla u ukupnoj potrošnji sektora značajan. Te kompanije koriste prevladavajući udio domaće komponente, posebno u segmentu pekarskih proizvoda (87 posto), u građevinsko-instalaterskim uslugama (72 posto), te natpolovični udio u potrošnji alkoholnih pića (65 posto) i napitaka (66 posto), mesa i mesnih proizvoda (64 posto) te povrća (54 posto).