Prema službenoj statistici Državnog zavoda za statistiku u studenom je zabilježeno značajno poboljšanje fizičkih pokazatelja u turizmu u odnosu na studeni 2020. dok je u odnosu na studeni povijesno rekordne 2019. godine ostvareno 56,4 posto dolazaka i 70,3 posto noćenja turista.
Blizina emitivnih tržišta te kulturna i prirodna raznolikost uz blage epidemiološke mjere za posljedicu su imali i rast noćenja u razdoblju siječanj – studeni u odnosu na isto razdoblje 2020. za 71,5 posto te turističkih dolazaka za 80,7 posto. U odnosu na prvih 11 mjeseci 2019. ostvareno je 34,7 posto manje dolazaka i 23,0 posto manje turističkih noćenja, navodi se u ekonomskoj analizi RBA.
U studenom je ostvareno 221 tisuća dolazaka i 576 tisuća noćenja turista, što je 133 tisuće dolazaka i 307 tisuća noćenja turista više u odnosu na studeni 2020. U odnosu na studeni 2019. ostvareno je 56,4 posto dolazaka i 70,3 posto noćenja turista. Strani turisti ostvarili su 108 tisuća dolazaka i 337 tisuća noćenja, što je za 76 tisuća dolazaka i za 191 tisuću noćenja turista više u odnosu na studeni 2020. U odnosu na rekordnu 2019. ostvareno je 42,1 posto dolazaka i 61,6 posto noćenja turista.
Prema navodima Državnog zavoda za statistiku najviše dolazaka i noćenja stranih turista u studenom ostvarili su gosti iz Njemačke, 14,2 posto od ukupno ostvarenih noćenja, a slijede gosti iz Austrije (9,7%), Slovenije (8,1%), Italije (7,9%), SAD-a (6,5%) te Rusije (6,3%).
Najviše noćenja u hotelima
Najviše noćenja u studenom (52,6%) ostvareno je u hotelima, a najzastupljenija dobna skupina su turisti u dobi od 35 do 44 godine kojih je bilo 119 tisuća, što je 20,7 posto od ukupno ostvarenih noćenja. Slijede turisti u dobnoj skupini od 25 do 34 godine s ostvarenih 111 tisuća noćenja, što je 19,2 posto od ukupno ostvarenih noćenja.
Analitičari RBA očekuju da će nastavak povoljnih kretanja u turizmu biti vidljiv i u prosincu. Potvrđuju to i neslužbeni podaci iz informacijskog sustava evisitor prema kojima je u prosincu zabilježen značajan rast dolazaka i noćenja turista u usporedbi s istim razdobljem 2020. Rast fizičkih pokazatelja u turizmu bi mogao biti usporen zbog epidemiološke situacije i ponovno uvedenih ograničenja u zemljama koje su naša najveća emitivna tržištima. S druge strane, iznimno blage epidemiološke mjere u Hrvatskoj djelovat će u pozitivnom na kretanje turističkih pokazatelja.
