Inflacija u Hrvatskoj bit će nešto niža od prosjeka Europske unije, a Vlada će učiniti sve kako bi građani rast cijene energenata što manje osjetili, rekao je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić gostujući u emisiji “U mreži prvog” na Hrvatskom radiju.
“Do određene korekcije u 2022. godini, odnosno u travnju, će doći. Hrvatska to, kao niti jedna druga članica EU-a, ne može izbjeći. Riječ je o korekcijama cijena plina i struje. Vlada će iskoristiti sve svoje alate kako bi taj rast cijene energenata bio što je moguće manji. Imamo još tri mjeseca, a radi kalkulacija i procjena cijena za buduće razdoblje nije nevažno kako će se cijene plina i struje u sljedeća dva i pol mjeseca”, rekao je Ćorić.
Na pitanje ima li Vlada kakve procjene koliki bi rast mogao biti, ministar Ćorić rekao je da bi porast cijene plina bio značajan ako se usporedi s cijenama u 2021. godini.
“Upravo zbog toga ćemo pričekati još neko vrijeme. Ove godine nas može dočekati smirenje stanja na plinskom tržištu, rješenja geostrateških pitanja na relaciji EU-Rusija i nekih drugih. Kontinuirano analiziramo situaciju i reagirat ćemo na vrijeme. Od 1. travnja 2022. godine učinit ćemo sve da spriječimo rast kakav su doživjele druge zemlje EU-a”, rekao je Ćorić.
Uz ministra Ćorića gosti su bili Siniša Hajdaš Dončić iz SDP-a i Zvonimir Troskot iz Mosta.
Siniša Hajdaš Dončić je istaknuo kako očekuje jasnu intervenciju Vlade Republike Hrvatske i najavio je kako će SDP biti oko toga glasan u Saboru.
Za hranu i energente 42 posto dohotka
“Hrvatski razvojni problem je energetska nesigurnost i sada bi trebali iskoristiti MPO i napraviti generalnu transformaciju. U zadnjih deset godina smo od zemlje koja je imala 68 posto u proizvodnji plina došli smo do zemlje koja 70 posto plina uvozi. Naravno da onda više ne ovisimo samo o sebi nego i o geostrateškim igrama, o jednom nedostatku alata za bolju energetsku politiku. Zabrinjavajuće je u Hrvatskoj da su hrana i energija 42 posto zastupljena, tu smo s Litvom i Poljskom u najgorem položaju, zemlja s niskom razinom dohotka. Tako da građani moraju na drugačiji način promatrati poskupljenja s ukupnom pričom o inflaciji.
Sada Vlada može intervenirati kroz određene mjere. Ključni problem je tržište finalnih proizvoda. Treba jačati agenciju za zaštitu tržišta nadmetanja koja može reagirati i udariti po trgovačkim lancima i smanjivati barijere što je posao ministra gospodarstva. Samo se tako može utjecati na dodatnu liberalizaciju maloprodaje. Predložit ćemo da se uvedu vaučeri za plin za socijalne skupine, reforma daljnje poljoprivredne politike i jednokratni transferi socijalno ugroženim skupinama”, rekao je Hajdaš Dončić.
Zvonimir Troskot je istaknuo kako mu je čudno da 7-8 tjedana prije nego će doći do zaključavanja cijena na tržištima da se ne izbacuju cijene kako bi ljudi znali s čim mogu kalkulirati u mjesecima koji dolaze.
“Za cijene plina postoje dva scenarija. Jedan je da će cijena plina biti oko 70 eura, drugi da će završiti na nekih 80 eura. To znači da bi plin mogao poskupjeti između 2700 i 3700 kuna. Ovisno o završnim cijenama na tržištu, mjesečni troškovi plina mogli bi iznositi 660 do 750 kuna”, upozorio je Troskot.
