Prema podacima Državnog zavoda za statistiku obujam građevinskih radova je u prosincu 2021. prema kalendarski prilagođenim indeksima nastavio s trendom godišnjih stopa rasta koje kontinuirano traju od lipnja 2020., pri čemu je u prosincu ubrzao u odnosu na prethodni mjesec (7,7% u odnosu na 4,5% u studenom). Prema izvornim indeksima, rast obujma građevinskih radova bio je viši za 8,8 posto u odnosu na prosinac 2020.
U prosincu je pozitivan doprinos došao i od izgradnje zgrada (+8,1%) i od izgradnje na ostalim građevinama (7,2% godišnje), prema kalendarski prilagođenim indeksima (+9,1% odnosno 8,3 posto prema izvornim indeksima.
Objava podataka za prosinac 2021. zaokružila je statistiku za cijelu 2021. godinu. Prema izvornim indeksima, u odnosu na prosječnu stopu za 2020. godinu obujam građevinskih radova viši je za 9,4 posto (9,6% prema kalendarski prilagođenim indeksima). U istom razdoblju izdano je 10.553 odobrenja za građenje što u odnosu na isto razdoblje 2020. predstavlja rast za 12,2 posto. Od toga, 8991 dozvola odnosi se na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine. U odnosu na 2019. godinu izdano je ukupno 6,3 posto više građevinskih dozvola.
Prema podacima središnje banke, kod poslovnih očekivanja se u siječnju na mjesečnoj razini nastavila tendencija oporavka optimizma poslovnih subjekata u građevinarstvu, industriji i uslugama, dok su se očekivanja u trgovini pogoršala. Indeksi poslovnih očekivanja tako se nalaze vrlo blizu pretpandemijske razine. U građevinarstvu najveći ograničavajući čimbenik kod izvođenja građevinske aktivnosti je manjak radne snage, posebice kada je riječ o izgradnji zgrada. Nedostatak radne snage u građevinskom sektoru zasigurno će biti jedan od izraženijih ograničavajućih čimbenika snažnijem zamahu razvoja u ovom sektoru.
I u ovoj godini, ali i u duljem razdoblju, analitičari RBA očekuju pozitivne trendove u građevinarstvu podržane nastavkom rasta potražnje za stambenim nekretninama, investicijama u infrastrukturne projekte (financirane EU fondovima) kao i nužnom obnovom potresom pogođenih područja. Pri tome napominju kako njihov osnovni scenarij isključuje mogućnost eskalacije/širenja rata izvan granica Ukrajine te i dalje podrazumijeva očekivanja o (relativno) solidnom gospodarskom rastu.
