Četrnaest mjeseci nakon potresa Ministarstvo graditeljstva zaprimilo je više od 11 zahtjeva za obnovu. Samo 18 zahtjeva do petka je zaprimljeno u Fondu za obnovu grada Zagreba i okolice od potresa, rekao je ravnatelj Fonda Damir Vanđelić gostujući u emisiji Točka na tjedan na televiziji N1.
“U petak smo potpisali tri odluke o izboru izvođača i idućeg tjedna bi trebalo početi uklanjanje tri obiteljske kuće na području Markuševca. Na žalost, za sada ih je samo tri, ali dvadesetak ih je navodno u pripremi”, rekao je Vanđelić.
Rebalansom proračuna Fond gubi 250 mil. kuna
Rebalansom državnog proračuna sredstva kojima raspolaže Fond trebala bi se smanjiti za oko 250 milijuna kuna, odnosno za 28 posto. No, Vanđelić smatra da to nije problem jer je Fond javna ustanova koja se prema statutu i ugovoru o osnivanju može samostalno zaduživati.
Veći je problem, kaže, što je proces obnove prespor, a ako se ovako nastavi ne vjeruje da će se tempo ubrzati.
“Ovaj budžet koji nam je smanjen je s naslova zaduženja kod Svjetske banke i Fonda solidarnosti pa unutar proračuna praktički ostajemo na istom. Činjenica je da se mi možemo sami zaduživati, U ovom trenu veći je problem da obnova krene. Realno, ako imamo tek tri uklanjanja zgrada sada u šestom mjesecu, nama novac u ovom trenu ne treba. Dakle, nije problem novac. Ja se nadam da će do kraja godine novac postati problem jer to znači da smo uspjeli upogoniti stotine i stotine milijuna kuna, što kroz obnovu javnih zgrada, tako i kroz obnovu privatnih zgrada,”
Na pitanje kakvu poruku o obnovi Vlada šalje smanjenjem sredstava Fondu, Vanđelić odgovara kako je “teško napraviti procjenu kako će se obnova odvijati jer ona u ovom trenutku najviše ovisi o obradi zahtjeva i pretvaranju zahtjeva građana u odluke Ministarstva”.
“Netko je napravio nekakvu procjenu, a moje mišljenje je da je to podložno kasnijem promišljanju i promjeni državnog proračuna”, rekao je Vanđelić. “To nije konačno Ako se obnova ubrza, ja sam siguran da će država razmotriti direktno financiranje i povećanje proračuna Fonda.”
Nakon smanjenja proračuna Fond raspolaže s oko 620 milijuna kuna. “Kada potrošimo 556 milijuna ja ću početi vrištati. Na žalost, u ovo trenutku sve ide sporo pa nema potrebe za time”, kaže ravnatelj Fonda. “Naš proračun je napravljen fleksibilno. Mi ovismo o zahtjevima građana i odlukama Ministarstva Koju zgradu ćemo raditi znamo tek nakon što Ministarstvo donese odluku. Ne možemo to planirati.”
Dodao je kako bi ukupni administrativni troškovi Fonda trebali biti ispod 2 posto ukupnih troškova. “Dakle, same plaće i troškovi Fonda su skromni i ne utječe bitno na proračun s kojim raspolažemo.”
Prespora izrada odluka o obnovi
Na izravno pitanje vjeruje li da će se obnova ubrzati,Vanđelić je odgovorio: “Pa kako je krenulo, ne”.
Osim onih naslijeđenih razloga, prvenstveno nesređenih imovinsko-pravnih odnosa, Vanđelić smatra da je problem u nesnalaženju građana u samom Zakonu u obnovi koji je tehnički i pravno kompleksan.
“Da bi bageri došli na ulice, po Zakonu o obnovi, građani predaju zahtjeve ministarstvu. Sada smo došli do faze u kojoj je Ministarstvo zaprimilo više od 11 tisuća zahtjeva koje sada obrađuje. Kažu mi kolege da je dosta tih zahtjeva nepotpuno i zahtijeva određene kontrole. Ministarstvo na tome radi, ali tempo je spor. U posljednja tri tjedna mi smo dobili po dvije odluke tjedno. Smatram da je ubrzanje potrebnu u izradi odluka o obnovi. To je problem koji svi skupa moramo riješiti”, razlaže ravnatelj Fonda za obnovu, odbijajući zaključak da je problem u Ministarstvu. Premalo je ljudi, a posao je kompleksan.
Na stranicama Ministarstva graditeljstva navodi se da su do 2. lipnja zaprimili 11.235 zahtjeva građana za obnovu te da su Fondu proslijedili 266 odluka o obnovi.
Možda su te odluke proslijeđene, ali nisu zaprimljene u Fondu, odgovara Damir Vanđelić: “S petkom imamo ukupno 155 akata zaprimljenih iz ministarstva. Od tih 155 akata, odluka o obnovi je 18. Razlika između 155 i 18 su dokumenti koje mi pribavljamo u upravnom postupku za ministarstvo, znači bruto površine zgrada, ocjena konstrukcije itd…”, objasnio je Vanđelić.
“Neke odluke o obnovi stižu prvo građanima bez da dolaze u fond ili dolaze u Središnji državni ured. Brojka je točna, Ja govorim koliko ih je došlo u Fond. Fond pokriva višestambene zgrade, stambeno-poslovne i obiteljske kuće koje nisu u područjima prirodne katastrofe. One u područjima pokriva Državni stambeni ured”, dodao je te pojasnio kako je riječ o odlukama koje se odnose na Zagreb.
Vanđelić se naknadno ipak malo ispravio i rekao da očekuje kako će se procesi ubrzati nakon lokalnih izbora jer su mnogi ključni ljudi bili zauzeti izborima. Također, očekuje dobru suradnju s novim zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem.
Financiranje elaborata ocjene stanja
“I on i ja i svi koji smo uključeni u obnovu želimo sve najbolje građanima. Po dosadašnjoj retorici i s obzirom na kolege koje je gospodin Tomašević izabrao da budu u kontaktu s Fondom koji su stručni ljudi, očekujem diskusiju koja će biti usmjerena u interesu građana i ubrzanju obnove, a tehnički i pravno će biti poduprta znanjima koje te kolege imaju”, rekao je Vanđelić.
U Zagrebu oko tisuću zgrada nije pregledano nakon naknadnih potresa. Građani su prijavljivali potrebu da se zgradu pregledaju, ali taj dio nismo obavili
“Grad Zagreb može imenovati dvije osobe u Upravno vijeće Fonda za obnovu preko kojih će sudjelovati u upravljanju Fondom. Drugo. Grad može pomoći da se hitno pregledaju zgrade koje nisu pregledane još od prvog potresa ili nakon naknadnih potresa. Nakon toga grad može pomoći građanima da podnose zahtjeve, da im pruži pravnu pomoć na terenu.”
Vanđelić podržava ideju o financiranje projektne dokumentacije građanima, ali ponavlja kako bi prvo trebalo pregledati sve zgrade. “Neke nisu uopće pregledane, a oko tisuću ih nije pregledano nakon naknadnih potresa Građani su prijavljivali potrebu da se zgradu pregledaju, ali taj dio nismo obavili”, ponovio je Vanđelić.
“Takve procjene su u prvom trenutku radili i ubacivali u bazu volonteri i Hrvatski centar za potresno inženjerstvo. No, s vremenom je to postao preobiman zadatak za volontere pa lokalne vlasti na razini županija, gradova i općina sada financiraju elaborate ocjene stanja, odnosno nalaz ovlaštenog inženjera koji govori u kakvoj je stanju konstrukcija zgrade. Moja preporuka je da se slijede prakse koje su se ustalile na terenu i da se ti elaborati plaćaju”, poručio je Vanđelić.
Politička podrška
Ravnatelj Fonda za obnovu uvjeren je da politička podrška radu Fonda i obnovi postoji.
“Nitko ozbiljan tko se bavi politikom ne može zanemariti takvu stvar kao što je potres. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog političkog pragmatizma, do sada je podrška jako dobra. S nekim ljudima koji su uključeni u Upravno vijeće Fonda sam u jako dobrim odnosima. To su ljudi koji se jako trude. Četvero od njih su ministri. Upravno vijeće podržava ono što radimo i svi se ljudi trude. Također, ljudi koje kontaktiramo, a među njima je i Stožer, gospodin Medved i gospodin Milošević, svakodnevnim naporom pokazuju da, ako je potrebno, preko koljena lome administrativne barijere i pokušavaju napraviti najbolje što mogu. Tako da mislim da politička podrška postoji. Da je drugačije, dugoročno bi bilo problema”, zaključio je ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić.
>>Vanđelić: Sporo podnošenje zahtjeva je najveća prepreka obnovi