Porast insolventnosti u građevinskom sektoru i maloprodaji

"Problemi s lancima opskrbe su se donekle smirili, a i inflacija se polako smanjuje, međutim nedostatak stručne radne snage i dalje ostaje", ističe Michael Kolb, član uprave Acredije.

20
Michael Kolb, član uprave Acredije

U prošloj godini broj insolventnih tvrtki u Hrvatskoj porastao je za 9,8 posto, pokazuju podaci Državng zavoda za statitiku, a izvjesno je kako će se taj trend vjerojatno nastaviti i u 2023. godini. U prvom kvartalu 2023. godine je 1428 tvrtki podnijelo zahtjev za stečaj. Društvo za kreditno osiguranje specijalizirano za zaštitu naplate potraživanja Acredia i Allianz Trade prognoziraju daljnji porast od oko 10 posto u Hrvatskoj za 2023. godinu, što je otprilike 6.000 insolventnih tvrtki.

“Porast insolventnosti posebno primjećujemo u građevinskom sektoru i maloprodaji”, ističe Michael Kolb, član uprave Acredije. “Problemi s lancima opskrbe su se donekle smirili, a i inflacija se polako smanjuje, međutim nedostatak stručne radne snage i dalje ostaje. Visoke cijene energije i strogo financijsko tržište i dalje su glavni razlog zabrinutosti za hrvatske tvrtke.”

Novi globalni val insolventnosti – posebice u Europi

Nakon povećanja od 17 posto prošle godine, očekuje se da će broj insolventnih tvrtki diljem svijeta porasti za 21 posto do kraja 2023. godine.

Prognozirana svjetska razina insolventnosti za 2023. godinu bit će pritom 5 posto niža od vrijednosti iz 2019. godine. Nakon dodatnog povećanja od 4 posto u 2024. godini, globalno će se stanje insolventnosti većim dijelom normalizirati.

U Europi je porast insolventnosti izraženiji nego u svjetskom prosjeku, s porastom od oko 24 posto. To je prije svega zbog snažnog rasta broja insolventnih poslovnih subjekata u Nizozemskoj (+52 posto), Francuskoj (+41 posto), Irskoj (+30 posto) i Italiji (+25 posto). Mnoge europske zemlje već su 2023. godine značajno premašile predkriznu razinu, posebno Španjolska (+75 posto u odnosu na 2019. godinu), Velika Britanija (+29 posto u odnosu na 2019. godinu), Danska, Irska i Švicarska (+18 posto u odnosu na 2019. godinu) te Francuska (+15 posto u odnosu na 2019. godinu).