Građani slabo upoznati s pravom na zaštitu osobnih podataka i GDPR-om

Svaki 10. ispitanik misli da nitko ne koristi njegove podatke, a čak 40,5 posto njih je na pitanje "Znate li točno tko sve koristi Vaše podatke?" odgovorilo: "Ne znam", pokazalo je istraživanje koje je za Institut za zaštitu osobnih podataka provela agencija Promocija Plus

u 13:52 Zadnja izmjena: 20.05.2018 u 19:24
322
Institut za zaštitu osobnih podataka
Igor Strmečki, Zoriskav Antun Petrovič i Biljana Borzan

Gotovo 90 posto građana Hrvatske ne zna da će 25. svibnja stupiti na snagu Uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR – General Data Protection Regulation) kojom će EU ujednačiti zakone o zaštiti podataka u svim zemljama članicama, zaštititi privatnost njenih građana i unaprijediti način upravljanja osobnim podacima koje sakupljaju poslovni subjekti i javne institucije. Svega 11,4 posto građana zna kad uredba stupa na snagu.

Pokazali su to rezultati istraživanja “Koliko hrvatski građani znaju o zaštiti osobnih podataka” koje je za Institut za zaštitu osobnih podataka (IZOP) provela agencija Promocija Plus početkom svibnja, na reprezentativnom uzorku od 1300 punoljetnih ispitanika.

Rezultate istraživanja predstavili su u petak  predsjednik IZOP-a Zorislav Antun Petrović i predsjednik skupštine IZOP-a Igor Strmečki na konferenciji za medije održanoj u Novinarskom domu u Zagrebu. Pridružila im se i zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan koja je govorila o značaju Uredbe.

Manje od trećine ispitanika zna da u Hrvatskoj postoji Zakon o zaštiti osobnih podataka, a čak 44,2 posto smatra da ne postoji, premda je od uspostave neovisnosti u Hrvatskoj zaštita osobnih podataka garantirana Ustavom. Svaki 10 ispitanik misli da nitko ne koristi njegove podatke, a čak 40,5 posto ispitanika na pitanje “Znate li točno tko sve koristi Vaše podatke?” odgovorilo: “Ne znam”.

Iskustvo otuđivanja podataka imalo je 13,3% ispitanika

Među ispitanicima njih 13,3 posto je imalo iskustvo otuđivanja osobnih podataka, pri čemu je više od pola njih pretrpjelo štetu. Od građana Hrvatske kojima su podaci bili otuđeni njih 40,5 posto je pretrpjelo materijalnu štetu, 13,3 posto emocionalnu a 35,8 posto, srećom, nije pretrpjelo nikakvu štetu. Svaki deseti ispitanik misli da nitko ne koristi njegove osobne podatke, 40,5 posto njih ne zna tko ih koristi, a među 47,2 posto ispitanika koji su ponudili odgovore uvjerljivo najviše ih se sjetilo tijela javne vlasti (61 posto), a potom su slijedile banke (27,9 posto), internetski servisi (25,3 posto) i telekom operateri (24,9 posto) – moglo se ponuditi više odgovora.

Istraživanje pokazuje da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se građani upoznali s Uredbom o zaštiti i svim njenim implikacijama. Najveća vrijednost Uredbe je u činjenici da pojedincima daje mogućnost sprečavanja da se informacije o njima čuvaju daleko nakon perioda relevantnosti ili kad njihovo korištenje predstavlja narušavanje privatnosti.

Potrebu za uređivanje područja zaštite osobnih podataka potvrđuje i istraživanje Globalno stanje informacijske sigurnosti za 2018. (2018 Global State of Information Security® Survey – GSISS), konzultantske kuće PwC provedeno među 9.500 managera diljem svijeta. Prema ovom istraživanju tek 51 posto ispitanika zna točno gdje se sve prikupljaju, prenose i pohranjuju osobni podaci njihovih zaposlenika i klijenata, a u samo 56 posto tvrtki postoji cjelovita strategija čuvanja podataka.

>>Što biste trebali znati o novoj Uredbi o zaštiti osobnih podataka

Institut za zaštitu osobnih podataka

Institut za zaštitu osobnih podataka osnovan je 2018. kako bi se osigurala kontinuirana komunikacija između građana, tvrtki, tijela javne vlasti i nadzornih tijela u pronalaženju najprimjerenijeg načina pohranjivanja, korištenja i čuvanja osobnih podataka.

U doba digitalne ekonomije to je jedan od ključnih preduvjeta za osiguravanje gospodarskog rasta i daljnji razvoj društva te očuvanje demokracije. Institut za zaštitu osobnih podataka će raditi na tri područja: s građanstvom, poslovnim subjektima i Službenicima za zaštitu podataka, a surađivat će sa sličnim organizacijama u inozemstvu kako bi se pozitivna iskustva u provedbi podijelila sa zainteresiranom javnošću u Hrvatskoj.