Kako poslovni rituali utječu na izvedbu tima

Pametni lideri prepoznaju vrijednost rituala kao poluga za poboljšanje efikasnosti i vrlo ozbiljno shvaćaju organiziranje i njegovanje takvih običaja.

61
rituali
Vodeći primjer rituala kao stimulansa u sportu je legendarni Haka, maorski ples kojeg All Blacks, novozelandski ragbi tim izvodi prije svake utakmice kako bi igrači pokazali da su ponosni na svoju baštinu i pripadnost timu. [foto: Photo: POOL / Photosport NZ]

Sve organizacije imaju rituale – od dnevnih rutina, poput zajedničkih ispijanja kava, do većih događaja poput godišnjih konferencija, sportskih igara, božićnih domjenaka ili ispraćaja zaposlenika u mirovinu. Pametni lideri prepoznaju da su takvi rituali poluge za poboljšanje efikasnosti i vrlo ozbiljno shvaćaju organiziranje i njegovanje takvih običaja.
Paolo Guenzi, profesor marketinga na milanskom sveučilištu Bocconi, proučavao je rituala, a usredotočio se na primjere iz svijeta sporta koji mogu poslužiti kao primjeri u poslovnom okruženju.

Zapazio je da rituali djeluju na timski rad na četiri načina: stvaraju zajednički identitet unutar tima, povezuju osobe bliske članovima tima s timom, stimuliraju emocije i smanjuju tjeskobu te potiču željeno ponašanje članova tima.

Zajednički identitet

Uspješni sportski treneri često koriste rituale za izgradnju društvenih veza između članova tima. Guenzi je o tome razgovarao s Gianlucom Viallijem, bivšim nogometašem i trenerom koji je govorio o svojim iskustvima dok je bio trener engleskog prvoligaša Chelseaja.

“U Chelseaiju smo imali ‘inicijalni ritual’ za pridošlice. Tijekom trening kampa na početku sezone novi igrači morali su stati na stol i pred svim svojim suigračima otpjevati pjesmu koja predstavlja njihovu zemlju. Na primjer, Roberto di Matteo i ja pjevali smo “Volare”… To je bio način da se združe igrači koji dolaze iz različitih kultura. Nakon što smo prevladali prirodni početni osjećaj neugode, osjećali smo se prihvaćeno i zaista smo postali dio time.”

Ekstremni primjer obreda stvaranja identiteta u korporativnom svijetu dolazi od danske kompanije Grundfos koja je jedan od vodećih svjetskih proizvođača industrijskih pumpi, a sjedište joj je u Bjerringbrou. Kako bi potaknula teambuilding, tvrtka periodično organizira “Grundfosovu olimpijadu” na kojoj sudjeluju tisuće zaposlenika iz pedesetak zemalja. Taj sportski događaj uključuje svečanu ceremoniju otvaranja, “Paradu naroda” u kojoj sudjeluju lokalni stanovnici, i veliku završnu zabavu. Tijekom petodnevnih igara zaposlenici iz inozemnih Grundfosovih kompanija smješteni su u domovima svojih danskih kolega. Pokazalo se da je to izuzetno učinkovit način za izgradnju čvrstih međuljudskih odnosa i ključnih korporativnih vrijednosti unutar Grupe.

Povezivanje s osobama bliskim članovima tima

Dobri treneri znaju da vanjski čimbenici mogu snažno utjecati na rad tima. O tome je govorio Gigi Delneri, bivši trener AS Rome i FC Juventusa.

“Kada sam bio igrač, imao sam trenera koji je bio izuzetno talentiran za stvaranje timskog duha. U čemu je bila njegova tajna? Njegova žena. Shvatio je da su najveći neprijatelji timske kohezije zavist i ljubomora. Shvatio je da pokretači takvih osjećaja žene i djevojke igrača. One često uspoređuju koliko je koji igrač minuta odigrao, koliko tko zarađuje… To loše djeluje na atmosferu u timu. Stoga je zamolio suprugu da organizira druženja i periodične sastanke sa suprugama i djevojkama igrača. Sastajale su se redovito, jednom tjedno, uglavnom u vrijeme čaja. Postale su prijateljice i na kraju su svi članovi tima postali veliki prijatelji.”

Ova praksa ogleda se u nekim korporativnim ritualima. Brojne tvrtke organiziraju danas “Dane otvorenih vrata” na koje u “svoju kuću” dovode relevantne dionike. Kao i u primjeru sportskih timova, takav ritual može stvoriti dobru atmosferu te dodatno zbližiti ljude koji su bliski tvrtki iako joj izravno ne pripadaju sa samom tvrtkom, njenim zaposlenicima i vrijednostima. A to može pozitivno utjecati na rad zaposlenika.

Stimuliranje emocija i smanjivanje tjeskobe

Vodeći primjer rituala kao stimulansa u sportu je legendarni Haka, maorski ples kojeg All Blacks, novozelandski ragbi tim izvodi prije svake utakmice. Ples pokazuje da su igrači ponosni na svoju baštinu i pripadnost timu. Sudionici kroz haku projeciraju manu, nematerijalnu, natprirodnu snagu koja se prema maorskom, polinezijskom i mikronezijskom vjerovanju može prensoti ili naslijediti.

“Haka pokazuje da u borbu idemo s manom, ali ona još više pokazuje naše poštovanje prema protivniku”, objasnio je jednom prilikom bivši kapetan All Blacksa Wayne Buck Shelford.

Koliko je moćna mana pokazuje i to da su se neke europske reprezentacije, prvenstveno Engleska, žalile kako ona daje Novozelanđanima “nepravednu” prednost u odnosu na protivnika. Kampanja protiv hake bila je osobito izražena tijekom Svjetskog kupa u ragbiju 2015. kojem je domaćin bila Engleska. Englezi su tada ispali već u prvoj, grupnoj fazi natjecanja, a Novi Zeland postao je prva reprezentacija koja je obranila naslov. Bio je to ukupno treći naslov za All Blackse. Engleska je svoj jedini naslov osvojila 2003. godine.

Neuroznanstvena istraživanja pokazuju da rituali poput Hake jačaju osjećaje povezanosti, bezvremenosti i smislenosti zajedničkog rada, a to pak jača mentalno stanje svakog igrača. Ujedno se smanjuje tjeskoba, nervoza i trema kod igrača, dok raste njihova energije i koncentracija.

Neke tvrtke primjenjuju slične, stilizirane rituale. Jedan takav primjer ispričao je Guenziju voditelj marketinga iz francuske tvrtke Saint Gobain Group.

“Moj tim uvijek je vrlo nervozan kada treba upravnom odboru predstaviti marketinške planove. Stoga smo izmislili šaljivi ritual kojim želimo osujetiti lošu sreću. Sudaramo se guzicama i svi zajedno vičemo ‘Sranje!’. Vjerujem da ovo funkcionira, jer se smo nakon toga svi nasmiješini i osjećamo se puno opuštenije.”

Poticanje željenog ponašanja

Jedan od stupova promjene prodajne strategije njemačke tvrtke Bosch Automotive Aftermarketa bio je poticanje prodajnih menadžera na proaktivno razmišljanje i spremnost da preuzmu rizik. Da bi to postigla, tvrtka je ritualizirala tjedne sastanke s prodajnim menadžerima, objasnio je glavni direktor prodaje.

“Poput većine uspješnih njemačkih tvrtki, i mi smo bili tradicionalno hijerarhijski organizirani. Prodajni menadžeri su uvijek davali sve od sebe kako bi ispunili zahtjeve svojih nadređenih, ali nisu poduzimali inicijativu. Na većini sastanaka prodajni menadžeri su šutjeli. Stoga smo u sastanke uveli brainstorming dio koji je bio obilježen igrom žutih i crvenih kartona. Ako prodajni menadžer tijekom brainstorminga ne kaže ništa, dobiva žuti karton i mora napustiti sastanak. Ako se to ponovi na nekom idućem sastanku, dobiva crveni karton i ne smije prisustvovati sljedećem sastanku. Željeli smo im poručiti da ne dolaze na sastanke ako nemaju što reći. Uvođenjem ovog rituala pobudili smo kreativnost kod ljudi koji su do tada uvijek šutjeli. No kada su bili prisiljeni govoriti, često bi pridonijeli najboljim idejama.”

U svim uspješnim sportskim timovima i tvrtkama koje je proučavao, Guenzijev tim uočio je vođe koji potiču primjenu rituala. Pokazalo se da je u sportskom okruženju stvaranje ili oživljavanje klupskih rituala gotovo prva stvar koju će novi trener učiniti – osobito ako je potrebno trgnuti momčad iz letargije. Pametni poslovni lideri čine isto, a ako imate problema s efikasnosti, možda malo više rituala može potaknuti osjećaj zajedničkog identiteta, predanosti, emocionalnu energiju i produktivno ponašanje kakvo tražite.