Stavljanje potreba drugih ljudi ispred vlastitih može biti plemenito, ali stalno ugađanje drugima može kriti neke opasne zamke.
Ako se ikad uhvatite u razmišljanju da se osjećate emocionalno iscrpljeno – kao da nikada niste u stanju reći “ne” ili da ćete izgubiti svoj status izvanrednog zaposlenika – mogli biste biti u nevolji, upozorava Hailey Magee, autorica knjige o samopomoći “Stop People Pleasing and Find Your Power”, prenosi CNBC Make it.
“Ugađanje ljudima definiram kao čin stavljanja tuđih potreba, osjećaja, želja i snova ispred svojih”, rekla je Magee u podcastu “HBR IdeaCast” za Harvard Business Review. “Dakle, to ne znači samo biti ljubazan i velikodušan, već žrtvovanje sebe u tom procesu.”
Magee, koja između ostaloga pomaže klijentima da ublaže svoje sklonosti ugađanju drugima, objašnjava da se ta osobina na radnom mjestu obično pokazuje na tri načina.
- Nespremnost izraziti svoje potrebe, poput potrebe za više slobodnog vremena ili za produženje roka nakon što vam je povećano radno opterećenje.
- Preuzimanje zadataka drugih kolega koje rade na istom ili grupnom projektu, koji se tako izvlače od obveza.
- Podilaženje društvenim pritiscima, poput ublažavanja retorike u obraćanju drugima ili prilagodba stila govora, izgleda, ponašanja i izražavanja kako bi se sugovornik osjećao udobnije.
Ova osobina je uobičajena: u YouGov istraživanju 2022. na uzorku odraslih američkih zaposlenika, 49 posto ispitanika potvrdilo je da sigurno ili vjerojatno ugađa drugima. Kod zaposlenika koji se identificiraju kao “davatelji” na poslu – ili često postavljaju pitanje “Što mogu učiniti za vas?” — prepoznata je tendencija da ih šefovi i kolege vole, navodi Whartonov psiholog Adam Grant.
Ali to se često dešava na vlastitu štetu. „Kada ugađamo drugima, izvana se možemo činiti opušteni, sretni ili fleksibilni. Ali iznutra se obično osjećamo ogorčeno, preopterećeno ili premoreno”, upozorava Magee.
Kako se riješiti navike ugađanja kada ona postaje štetna
Ugađanje ljudima nije samo po sebi loše. Samo trebate prepoznati kada to negativno utječe na vas, razlaže Magee. Obratite pozornost na trenutke kada se nađete u situaciji da ste pretjerali u odnosu na druge i kako se nakon toga fizički ili emocionalno osjećate.
“Mnogi od nas imaju tu naviku, a da je nisu potpuno svjesni, pa je stvarno korisno kada je možemo prepoznati. Ok, u kojim situacijama ugađam drugima? Koji su znakovi da nešto nije u redu?”
Nakon što postanete svjesni loše navike, možete stvoriti novu naviku da otklanjate od sebe takve situacije. Pokušajte razviti “osobnu politiku” vezanu uz elektroničku poštu i poruke, poručuje na LinkedInu Melody Wilding, poslovna konzultantica koja pomaže poslovnim liderima. “Dajte si odgodu prije nego što odgovorite na bilo koju poruka koja nije doista hitna.”
Možete prestati prihvaćati sastanke nakon 14 sati kako biste si osigurali vrijeme za obavljanje svakodnevnih zadataka. Ili, upotrijebite “stratešku šutnju”, kako je naziva Wilding: namjerno ostanite tihi u trenucima kada biste inače podigli ruku za dodatni posao ili da biste pomogli nekom drugom.
Tako ćete Istrenirat svoj mozak da razmišlja prije nego što djeluje i dat ćete samom sebi jači osjećaj kontrole.
Vjerojatno ne trebate potpuno prestati pomagati drugima na poslu. Ako imate dodatnog vremena da nekome pomognete, a ne osjećate se iscrpljeno ili preopterećeno, to vas može učiniti sretnim i može ojačati vaše e odnose s kolegama na poslu. Ali nemojte dopustiti da to postane standardno ponašanje, naglašava Magee.
Ugađanje ljudima nam obično više šteti nego pomaže, njena je poruka.
“Ugađanje drugima u radnom okruženju pomaže vam isključivo onda kada se osjećate odmorno, uravnoteženo i kada ne osjećate ovu suptilnu pritajenu ogorčenost prema svom radnom mjestu i svojim kolegama”, zaključuje Hailey Magee.
