Poslodavci sve manje traže diplome, a sve više određene vještine

Samostalni profesionalci najbrže su rastući segment radne snage. Oni brže od drugih shvaćaju da je obrazovanje proces koji ne prestaje i gotovo je dvostrko vjerojatnije da će raditi na svom usavršavanju u usporedbi s ostalima

u 10:18 Zadnja izmjena: 07.01.2019 u 14:32
147
vjestine

Ove jeseni dvadeset milijuna studenata krenulo je na američke fakultete. Velika većina njih će se zadužiti kako bi se mogla školovati, no sve je više upitno hoće li im se fakultetsko obrazovanje isplatiti.

Istraživanje Freelancing in America 2018, objavljeno prošle godine, pokazalo je da su samostalni profesionalci skloniji posebnim obukama za određene vještine nego klasičnom fakultetskom obrazovanju. U istraživanju se 93 posto ispitanika s četverogodišnjim fakultetom izjasnilo da im vještine stečene kroz posebnu obuku koriste u poslu dok ih samo 79 posto smatra da im u poslu kojim se bave koristi stečeno fakultetsko obrazovnje. Također, 70 posto samostalnih profesionalaca sudjelovalo je u posljednjih šest mjeseci na raznim oblicima edukacije kako bi usavršili svoje vještine naprema samo 49 posto stalno zaposlenih.

U anketi koju je petu godinu za redom provela istraživačka tvrtka Edelman Intelligence u suradnji s portalom Upwork, specijaliziranim za freelancere, i udrugom samostalnih profesionalaca (Freelancers Union) sudjelovao je 6001 ispitanik.

No, istraživanje ukazuje na nešto mnogo važnije. Brze tehnološke promjene i sve veći troškovi obrazovanja učinili su tradicionalni sustav visokog obrazovanja zastarjelim i rizičnim. Cijena visokog obrazovanja u Sjedinjenim Državama danas je toliko visoka da je dostigla prijelomnu točku u kojoj buduči dug premašuje potencijal zarade ostvarene na temelju tradicionalnog obrazovanja.

Usprkos tome diplome se i dalje često smatraju doživotnim jamstvom profesionalne kompetencije. One stvaraju lažni osjećaj sigurnosti, produžavajući iluziju da su rad i znanje koje rad zahtjeva statični. A nisu, poručuje Stephane Kasriel, izvršni direktor Upworka.

Nova zanimanja i vještine

Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma iz 2016. otkrilo je da najčešće tražena zanimanja ili specijalnosti u mnogim industrijama prije deset, ili čak prije samo pet godina nisu ni postojala, a brzina promjena je sve veća. To potvrđuju i podaci Upworka. U sastvu indeksa Upwork Quarterly Skills 70 posto najtraženijih vještina  su nove vještine.

Svjetski gospodarski forum procjenjuje da će 65 posto djece koja danas kreću u osnovnu školu raditi poslove koji još ne postoje.

Ovi trendovi ne odnose se isključivo na obrazovanje. Naši roditelji često su imali isti posao tijekom cijelog radnog vijeka. No, danas je uobičajeno mijenjati poslove svakih nekoliko godina. Našoj djeci bit će normalno imati ne samo više poslova tijekom radnog vijeka, nego i nekoliko radnih mjesta istovremeno.

Stoga je imperativ da ih ohrabrimo na razne mogućnosti usavršavanja i napredovanja, umjesto da se ograniče na fakultetske diplome kao dokaz svojih sposobnosti.

Netradicionalne mogućnosti obrazovanja

Budućnost rada nije u stupnju obrazovanja, nego sve više u vještinama. Niti jedno sveučilište, veleučilište ili neka druga škola ne mogu nas izolirati od nepredvidljivosti tehnološkog napretka i poremećaja koje on donosi.

Poslodavci sve manje traže diplome, a sve više određene vještine. Za dobrog programera, na primjer, nije važno kakvu stručnu spremu ima, nego zna li razmišljati i kodirati. Od 20 najtraženijih vještina na Upworkovom najnovijem indeksu vještina, niti jedna ne zahtijeva diplomu.

Samostalni profesionalci najbrže su rastući segment radne snage. Oni brže od drugih shvaćaju da je obrazovanje proces koji ne prestaje i gotovo je dvostruko vjerojatnije da će raditi na svom usavršavanju u usporedbi s ostalima.

To sve više uviđaju i kompanije. PwC je 2017. pokrenuo pilot program koji je omogućio maturantima da počnu raditi kao računovođe i savjetnici za upravljanje rizicima. U kolovozu prošle godine web stranica za zapošljavanje Glassdoor objavila je popis 15 kompanija koje više ne traže određenu stručnu spremu. Među njima su tehnološki divovi Apple, IBM i Google. “Sve više tvrtki nudi  dobroplaćene poslove onima koji imaju netradicionalno obrazovanje ili završenu srednju školu”, navodi Glassdoor.

Google traži od kandidata njihove fakultetske ocjene, ali one nisu pravo mjerilo uspješnosti zaposlenika ni njegova potencijala, tumači Laszlo Bock, voditelj odjela za zapošljavanje. Rezultat toga je da je udjel zaposlenika bez fakultetskog obrzovanja u Googleu posljednjih godina narastao.

Osim toga, netradcionalni oblici obrazovanja su sve dostupniji – od specijaliziranih škola do online programa kojie nude foksirane tečajeve za određene vještine.

To, naravno, ne znači da je studiranje gubitak vremena i bacanje novca. Ali sigurno je da u budućnosti prilikom zapošljavanja neće biti presudna stručna sprema nego vještina.