Hrvatska bi 1. siječnja 2023. trebala ući u eurozonu. U Banskim dvorima predstavljen je prijedlog Zakona o uvođenju eura te smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene kune europskom valutom.
Smjernice su nastale nakon konzultacija s više od sto stručnih udruga, naglasio je ministar financija Zdravko Marić. Dokument će biti objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i Hrvatske narodne banke paralelno s puštanjem prijedloga Zakona o uvođenju eura u javno savjetovanje. Javno savjetovanje traje do 15. veljače.
Konačna odluka Europske komisije očekuje se u srpnju ove godine. Prije toga proces prolazi kroz nekoliko instanci – od konvergencijskog izvještaja koji je u ingerenciji Europske komisije, potom nekoliko različitih formacija, od Euroskupine, Europskog vijeća, Vijeća Europske unije za ekonomska i financijska pitanja.
Pravila preračunavanja
“Paritet od 7,53450 kuna za euro je trenutno aktualan. Hoće li odlukom Vijeća doći do blage fluktuacije u odnosu na taj paritet ćemo tek vidjeti, ali prema dosadašnjim iskustvima, u velikoj većini slučajeva, taj paritet se nije mijenjao”, rekao je ministar financija Zdravko Marić. “Sve cijene se izračunavaju na temelju tog pariteta i onda imamo jednostavnu matematičku operaciju zaokruživanja na dvije decimale. Kao što imamo kune i lipe, tako imamo euro i eurocente. Iznos se zaokružuje tako da druga decimala ostaje ako je treća decimala manja od pet, a ako je treća decimala pet ili je veća od pet, druga decimala povećava se za jedan.”
Zaštita potrošača
Trideset dana nakon objave Europske komisije, prvog ponedjeljka sljedećeg mjeseca, a to bi trebao biti 5. rujna 2022., počinje razdoblje obveznog dualnog iskazivanja cijena. To razdoblje trajat će 16 mjeseci – četiri mjeseca prije uvođenja eura i dvanaest mjeseci nakon toga. Do 5. rujna će dualno iskazivanje cijena biti dobrovoljno.
Cijene će se morati iskazati jasno, čitljivo i lako uočljivo, u kunama i u eurima.
“Uvjeren sam da postoje trgovački lanci i razni drugi poslovni subjekti koji će s prilagodbom krenuti ranije te će dobrovoljno dualno iskazivati cijene”, rekao je Marić.
Dualno iskazivanje cijena bit će obvezno za sve: poslovni, javni i financijski sektor. No, predviđeno je i nekoliko iznimki koje su kategorizirane u tri grupe.
Prva kategorija iznimki su one kod kojih je korist od dualnog iskazivanja cijena u odnosu na nekakav dodatni trošak nesrazmjerna. To su prodajna mjesta putem automata (kada ubacujemo kovanice kako bismo kupili nekakav slatkiš ili bocu pića i slično), štandovi na tržnicama u trgovini na malo, pokretna prodaja, proizvodni objekti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, prigodna prodaja te prodaja putem kioska s obzirom na fizička ograničenja.
“Kiosci imaju ograničen prostor i veliki broj artikala koje prodaju. Za dobar dio artikala već u ovom trenutku cijene zbog fizičkih ograničenja nisu iskazane”, pojasnio je ministar financija.
Druga iznimka su situacije kod kojih postoji značajan dodatni trošak koji nema veze s dualnim iskazivanjem cijena. Primjer su totemi benzinskih postaja na kojima su iskazane cijene. U konkretnom slučaju trebalo bi postaviti još jedan takav stup. U istoj kategoriji iznimki su zasloni blagajni samoposlužnih uređaja za prodaju roba i usluga, igre na sreću, zabavne igre, taksimetri i slično.
Treća kategorija iznimki su proizvodi na kojima je cijena otisnuta unaprijed, poput taksi, biljega, poštanskih maraka, lutrijskih srećki, SIM kartica… Iznimka za takve proizvode vrijedi do isteka zaliha.
No, i kod navedenih iznimki obvezno je dualno iskazivanje vrijednosti na izdanim računima. “Završni iznos na računu mora biti iskazan u kunama i eurima”, naglasio je ministar financija Zdravko Marić.
Isplatne liste
“Jako važan segment je i isplatna lista plaća. O tome smo razgovarali sa socijalnim partnerima. Prema ovom prijedlogu, zbog jednostavnosti, preglednosti i lakšeg praćenja, dualno će se iskazivati samo neto iznos plaće. O tome smo također dosta razmišljali i razgovarali interno tijekom pripreme zakona, ali otvoreni smo za dodatne sugestije tijekom javnog savjetovanja”, razložio je ministar Marić.
Vremenski okvir
Očekivani dan ulaska u eurozonu je 1. siječnja 2022. godine. Četiri mjeseca ranije, 5. rujna, počinje obvezno dualno iskazivanje cijena.
Nakon toga kreće predopskrba banaka novčanicama eura. Slijedi predopskrba kovanim novcem, a nakon toga i posredna predopskrba poslovnica Fine, Hrvatske pošte i poduzeća te prodaja kompleta kovanog novca građanima.
U noći s 31. prosinca na 1. siječnja ulazimo u eurozonu. No, još dva tjedna nakon toga trajat će razdoblje dvojnog optjecaja u kojem će biti moguće plaćati i kunama i eurima. Prema predloženom Zakonu, u tom razdoblju ostatak novca vraća se u eurima, osim ako to fizički ili tehnički nije moguće.
Zamjena gotovine
Od dana uvođenja eura kreće mogućnost zamjene gotovog novca. Transakcijski računi, odnosno novac položen u bankama, će se automatski konvertirati u euro, no rok za zamjenu gotovine bez naknade u poslovnim bankama, poslovnicama Fine i Hrvatske pošte je 12 mjeseci. Nakon toga zamjena će biti moguća isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci.
“Kada govorimo o zamjeni gotovine u bankama, Fini i Hrvatskoj pošti, po jednoj transakciji moguće je zamijeniti bez naknade do sto novčanica odnosno kovanica kuna. Ako želite odjednom zamijeniti više od sto novčanica ili kovanica, moguća je naplata naknade”, upozorio je ministar financija.
>>Vujčić: Kunsku gotovinu u optjecaju treba položiti u banke ili trošiti
Tijekom dvojnog optjecaja primatelj plaćanja dužan je u jednoj transakciji prihvatiti do 50 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica, primjenjujući propise o sprečavanju pranja novca. Marić je podsjetio da na ograničenje za pojedinačnu transakciju prema Zakonu o pranju novca: “Ako radite financijsku transakciju s nekom pravnom osobom, iznos do 75.000 kuna moguće je platiti u gotovini, no za veće iznose nužno je položiti novac na transakcijski račun”.
Preračunavanje depozita i kredita
Preračunavanje na računima depozita, kredita i vrijednosnih papira provodi se također automatski, primjenom načela neprekidnosti, istaknuo je Marić.
“To će biti veliki posao za sve sastavnice društva, počevši od financijskog, poslovnog i javnog sektora, kako bi se proveli svi tehničko operativni koraci i kako bi sve prošlo glatko. Potrošači ne smiju biti dovedeni u nepovoljniju poziciju u odnosu na postojeću.”
Nadzor
Nadzor nad provedbom zakona provodit će regulatori HNB i Hanfa, Ministarstvo financija sa svojim regulatorno -nadzornim tijelima, te Državni inspektorat koji će biti fokusiran na obvezu dualnog iskazivanja cijena.
Javno savjetovanje traje do 15, veljača. Slijedi procedura u Vladi, pa prvo i drugo saborsko čitanje. Zakon o uvođenju eura trebao bi biti izglasan u travnju. Paralelno će ići i izmjene više od četrdeset zakonskih propisa i podzakonskih akata na razini tijela državne uprave.
