Vujčić: Učinak uvođenja eura na ukupnu stopu inflacije bit će manji od 10%

Guverner HNB-a Boris Vujčić očekuje da ćemo u prvoj polovici godine i dalje imati vrlo snažne inflacijske pritiske, no da će se pritisak u drugom dijelu godine početi ispuhivati

38
inflacija uvođenje eura
Guverner HNB-a Boris Vujčić

Odgovarajući na pitanja novinara prilikom predstavljanja prijedloga Zakona o uvođenju eura i smjernica za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene kune eurom, ministar financija i guverner središnje banke složili su se da inflacija neće ugroziti proces uvođenja eura.

“U proteklih nekoliko godina od pet kriterije za uvođenje eura najveći fokus bio je na onim fiskalnim – dugu i deficitu. S obzirom na to da Hrvatska ima dug veći od 60 posto BDP-a, postavljalo se pitanje kako ćemo ispuniti taj uvjet. Dinamika smanjivanja duga prije pandemije bila je tri do četiri puta brža od one koju predviđa Maastricht. Da nije bilo covida, Hrvatska bi najkasnije 2023. bila ispod 60 posto udjela javnog duga u BDP-u. No, dinamika smanjenje duga je adekvatna”, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

“U proteklih nekoliko mjeseci”, nastavio je, “više govorimo o inflaciji. Kriterij kaže da ne biste trebali imati fluktuaciju veću od 1,5 postotnih bodova u odnosu na tri zemlje s najnižom inflacijom. Hrvatska je, bez obzira na ubrzanje inflacije proteklih mjeseci, i dalje na prosjeku ili blago ispod prosjeka zemalja članica Europske unije. Međutim, ovaj kriterij tehnički se testira na tri najbolje zemlje. U ovom trenutku postoji nekolicina zemalja u kojima je inflacija na godišnjoj razini probila 8 pa i 9 posto, međutim imamo i nekoliko zemalja koje još uvijek imaju vrlo nisku razinu inflacije. Netko će reći da se one mogu promatrati kao statistička odstupanja (outlier), ali to je nešto što smo primijetili, čega smo svjesni, isto kao i europske institucije”.

“Mi smatramo da je naša putanja kretanja cijena i sama inflacija kako je mi vidimo, uzimajući u obzir iskustva drugih zemalja, ne bi trebala ugroziti vremenski okvir procesa uvođenja eura te da ćemo u konačnici, bez obzira na aktualne momente i izazove, poglavito inflacijske, sve kriterije ispuniti”, zaključio je ministar financija.

U hrvatskim uvjetima deprecijacija kune vodi u recesiju

Guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je kako nikad do sada referentna vrijednost koju je trebalo ispuniti za ulazak u eurozonu nije bila ispod prosječne stope inflacije eurozone. “Ako tako bude i sada, a vjerojatno će se uzimati i podaci za prvi kvartal ove godine, vjerujem da ćemo ispuniti uvjete prema navedenoj definiciji, koja je dosta fleksibilna.”

Inflacija je jedan od troškova, i to možda najozbiljniji, dodao je guverner: “Kada govorimo o gubitku monetarnog suvereniteta, mi držimo fiksan tečaj još od 1993. – 1994. godine i ne možemo ga aktivno koristiti kao instrument monetarne politike. Objašnjavali smo zašto: zbog izuzetno visoke euroizacije. Ako uzmete dug svih hrvatskih sektora – države, poduzeća i kućanstava – ukupan indeksirani dug vezan uz euro u odnosu na onaj u kuni iznosi gotovo 70 posto, više od dvije trećine, odnosno više od 500 milijardi kuna. Ako kuna deprecira prema euru za 10 posto, ukupan dug svih sektora povećava se za 50 milijardi kuna. Nakon toga imamo recesiju. Dakle, deprecijacija kune u hrvatskim uvjetima zbog visoke euroizacije dovodi do recesije: ne potiče rast, nego ga smanjuje”.

“Zato mi ne možemo koristiti aktivno taj instrument, a ne želimo dopuštati ni aprecijaciju kune kako ne bismo narušavali konkurentnost hrvatskog gospodarstva”, nastavio je Vujčić. “Iako , kada govorimo o inflaciji, to bi bio jedini instrument za njenu kontrolu budući da imamo inflacijske pritiske koji nisu hrvatski, nego dolaze iz inozemstva, prvenstveno kroz cijene energije. Aprecijacijom kune smanjili bismo uvozne cijene, ali štetili bismo hrvatskim izvoznicima.Dakle, nemamo izbora: moramo tečaj držati fiksnim što god da se događalo i zato ne gubimo ništa ulaskom u Europsku monetarnu uniju”, objasnio je guverner Vujčić.

Inflatorni pritisci dolaze izvana

“Što se inflacije tiče”, nastavio je, “imamo primjere drugih zemalja koji pokazuju da je ona porasla između 0,2 i 0,4 posto prilikom uvođenja eura. U Hrvatskom slučaju to će biti jako malo. Učinak uvođenja eura u ovoj godini na ukupnu stopu inflacije bit će manji od 10 posto. Ostala inflacija će doći iz drugih izvora, tako da se oko toga ne bismo trebali zamarati u situaciji kada imamo tako jake inflatorne pritiske koji dolazi od uvoznih cijena, prije svega cijene energije”.

Vujčić očekuje da ćemo u prvoj polovici godine i dalje imati vrlo snažne inflacijske pritiske, no da će se pritisak u drugom dijelu godine početi ispuhivati.

“Nema opravdanog i neopravdanog povećanja cijena. Ako imate monopolističku tvrtku, ona će koristiti mogućnost da povećava cijene koliko god može dok ju konkurencija ne spriječi ili dok krivulja elastičnosti ne pokaže da ne može više maksimizirati prihode. Najbolja prevencija dizanju cijena je konkurencija, dakle moramo poticati konkurenciju u svim sektorima, pogotovo u onima gdje dolazi do pritiska na rast cijena. Je li dizanje cijena opravdano ili neopravdano, ocijenit će potrošači. Tome služi i dualno isticanje cijena. Ako vidite da neko diže cijene, kupujte kod drugoga. No, tamo gdje konkurencija ne postoji, intervencija države je opravdana”, zaključio je guverner HNB-a Boris Vujčić.