Osnivanjem hrvatske države, nije bilo logike da ostanu sva četiri brodogradilišta, ali nitko nije imao petlje reći koja trebaju ostati. A vidjeli smo rezultat. U brodogradnju je otišlo puno novaca, ali je puno novaca otišlo i u poljoprivredu, a nismo postigli samodostatnost, pri čemu je o željeznici iluzorno i pričati. Brodogradnji treba ulazak jednog jakog strateškog partnera, suvremene tehnologije, jer sadašnje stanje je mrcvarenje onih koji nemaju ekonomsku snagu i ovisni su o državi za garancije, istaknula je u razgovoru za poslovniFM, u emisiji Vrijeme je za gospodarstvo, Gordana Deranja, predsjednica Uprave pulske kompanije Tehnomont d.d. te suvlasnica i predsjednica Uprave Tehnomont Brodogradilišta Pula.
“Tehnomont je imao više od 2.000 zaposlenih, bio je velik broj kooperanata u velikoj brodogradnji za sva brodogradilišta. Država je u pretvorbi rekla da je sve što je u funkciji brodogradnje pomorsko dobro, što ne poznaje niti jedna zemlja EU. Time su nam oduzeli zemlju i još je moramo plaćati državi. Dodatno, velika brodogradilišta je država još jače vezala uz sebe. Pa je kao vlasnik postavljala upravu, nadzorni odbor, skupštinu, to nije bilo dovoljno pa je formirala Jadranbrod kroz kojeg je trebalo sve to kontrolirati, od nabave do vođenja poslovanja. Rezultat vidimo – brodogradnja nam je nigdje”, pojašnjava Deranja.
Brodogradnja je devastirana
“Brodarski institut je uništen, a sve manje djece, zbog fame i lošeg imidža brodogradnje, ne upisuju ova zanimanja. Zapravo brodogradnja je devastirana”, kazala je Deranja, dodajući da su nam i kvalitetni radnici otišli raditi od Italije do Njemačke, gdje su iznimno cijenjeni.
Smatra i da je mala brodogradnja uvijek bila zakinuta.
” Malu brodogradnju, nas, nitko osim nas samih, ne financira kao što se financiralo veliku brodogradnju, a i EU nas ‘šikanira’ jer ne dopušta financiranje brodogradilišta.. Kad su se dijelili poticaji, mi nismo bili brodogradnja jer su oni išli samo velikoj brodogradnji, a kad je bila zabrana poticanja velike brodogradnje, onda smo, eto, bili brodogradnja i opet izvisili. Dodatno nas se kažnjava i što nam je jedna od nekoliko djelatnosti brodogradnja, pa se nismo mogli modernizirati, kao neki, nismo mogli iz fondova financirati kupnju različitih strojeva ili sličnih stvari. Nismo bili ravnopravni s drugima. Zato se uzdamo u svoje znanje, iskustvo, poslovne mogućnosti, ali možemo raditi samo koliko nas banke mogu pratiti”, pojašnjava.
“Još davne 1974. prvi solarni panel je proizveo upravo Tehnomont, tada jedini u Europi ako ne i šire. Tako tad smo imali viziju i razvoj te znali za taj potencijal. A kad je bila najveća kriza u Hrvatskoj, odlučili smo se za aluminij, za nove tehnologije,, pri čemu je tada isključivo bila proizvodnja čeličnih brodova. Bio je to pun pogodak u proizvodnju brodova od aluminija”, podsjeća Deranja.
Reforma administracije je nužna
Deranja je govorila i o iskustvu izrade brodova s europskim sredstvima koje više ne bi ponovili, posebice u današnjoj situaciji gdje unaprijed moraš odrediti cijenu broda, što je u trenutnoj situaciji nemoguće.
Dobili smo natječaj za brodove hitne pomoći koje je raspisalo Ministarstvo zdravstva, a pozvali su nas da potpišemo ugovor tek nakon godinu dana. A svi znamo što se događalo s cijenama repromaterijala u tih godinu dana”, iskreno će Deranja. Dogovorili smo s Iskrom iz Šibenika da tih 6 brodica prepuštamo njima.
“Znamo mi svoju boljku, administraciju. To nije boljka od pandemije, krize. Reforma administracije je godinama bila fokus i inzistiranje i kad sam bila na čelu HUP-a, no nema političke volje za ozbiljnije rezove, za brže reagiranje i djelovanje, mišljenja je Deranja. Trenutne vatrogasne mjere su dobre, ali ako nema suštinskih mjera za promjene koje koče sustav, nema napretka”, poručila je u razgovoru za poslovniFM Gordana Deranja.
Emisiju možete poslušati u nastavku, a cjeloviti tekst pročitajte na poslovniFM-u.
Urednik emisije Vrijeme je za gospodarstvo: Darko Buković; foto: Darko Buković; Sva prava pridržana @poslovniFM
